Podaci za listopad pokazuju izrazito nepovoljnu proizvodnu strukturu s obzirom na domaće izvore. Uvoz električne energije imao je najveći udio u raspoloživoj energiji – čak 29,6 %, što Hrvatsku ponovno svrstava među zemlje s najvećom osjetljivošću na kretanja na veleprodajnim tržištima i sigurnost opskrbe. Istodobno je zabilježena i visoka proizvodnja termoelektrana na fosilna goriva, koje su činile 22,6 % raspoložive energije, dok je proizvodnja hidroelektrana ostala niska, na svega 13,9 %, ponajprije zbog slabijih dotoka i ograničenog korištenja akumulacija.

Obnovljivi izvori, posebice sunce i vjetar, ostvarili su stabilan doprinos: solarne elektrane proizvele su 6,6 %, a vjetroelektrane 21,1 % raspoložive energije. Zajedno, sunčane i vjetroelektrane proizvele su gotovo dvostruko više energije nego hidroelektrane, što je jasan pokazatelj njihove sve veće važnosti u elektroenergetskom sustavu.

Uočeni su sljedeći ključni obrasci i operativna kretanja tijekom mjeseca:

• Dnevna potrošnja i vršno opterećenje pokazivali su vrlo malu promjenjivost, što je karakteristično za razdoblje prije početka sezone grijanja i stabilne meteorološke uvjete.
• Proizvodnja hidroelektrana iz prirodnih dotoka bila je niža od prosjeka, uz umjereno korištenje akumulacija.
• TE Plomin bila je u pogonu tijekom cijelog mjeseca i značajno je doprinijela pokrivanju potrošnje.
• Plinske termoelektrane imale su promjenjivu proizvodnju, ovisno o dnevnim potrebama sustava i tržišnim uvjetima.
• Zbog niske proizvodnje hidroelektrana i termoelektrana, bilo je potrebno osigurati velike količine uvoza radi uravnoteženja satne bilance. Uvoz je iznosio 463 GWh, dok planiranog izvoza nije bilo.
• NE Krško je nakon redovnog remonta i zamjene jedne trećine gorivnih elemenata ponovno sinkronizirana sa sustavom 28. listopada.
• Ostali obnovljivi izvori energije (ponajprije vjetar i sunce) postigli su rekordnu proizvodnju od 514 GWh, čime su zauzeli prvo mjesto u energetskom miksu.
• Termoelektrane na obnovljive izvore (biomasa, bioplin i otpad) ostvarile su 5,2 % ukupne proizvodnje električne energije u listopadu. Geotermalna elektrana ni tijekom ovog mjeseca nije bila u pogonu.

Tijekom svih dana u listopadu Hrvatska je uvozila električnu energiju – prosječno 14.936 MWh dnevno, odnosno 622 MWh po satu. Najveći dnevni uvoz zabilježen je 20. listopada, kada je uvezeno 26.705 MWh, što je činilo 53,2 % dnevne potrošnje.

Većina uvezene električne energije dolazila je iz Mađarske, države koja je u proteklih pet godina izgradila 5,5 GW solarnih elektrana, dok je Hrvatska u istom razdoblju dodala tek 1 GW. Drugim riječima – Hrvatska danas uvozi „mađarsko sunce“ i energiju njihovih plinskih elektrana (koje koriste ruski plin), dok domaći solarni potencijal i dalje ostaje nedovoljno iskorišten.

Proizvodnja iz sunčanih elektrana u listopadu 2025.godine

Na dan 1. listopada 2025. u hrvatskom elektroenergetskom sustavu bilo je u pogonu ukupno 1.185 MW sunčanih elektrana. Od toga je 1.066 MW (90,0 %) priključeno na distribucijsku mrežu, dok je 119 MW (10,0 %) priključeno na prijenosnu mrežu.

U posljednjih dvanaest mjeseci u pogon je ušlo 387 MW novih solarnih kapaciteta, što u prosjeku iznosi 32,3 MW mjesečno odnosno 1.061 kW dnevno.

Tijekom listopada prosječna dnevna proizvodnja sunčanih elektrana iznosila je 3.320 MWh, čime je podmireno 6,6 % dnevne potrošnje. Maksimalna ostvarena dnevna proizvodnja bila je 4.468 MWh, dok je minimalna iznosila 1.595 MWh.

Valorizacijom ostvarene satne proizvodnje sunčanih elektrana prema tržišnim cijenama na CROPEX-u, prosječna ponderirana valorizirana cijena u listopadu iznosila je 93,78 €/MWh, što je ujedno i najniža cijena među svim proizvodnim tehnologijama.

Proizvodnja iz vjetroelektrana u listopadu 2025. godine

Na dan 1. listopada 2025. ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Hrvatskoj iznosila je 1.232 MW. Od toga je 1.141 MW priključeno na prijenosnu mrežu, dok je 91 MW priključeno na distribucijsku mrežu.

U listopadu su vjetroelektrane proizvele ukupno 330 GWh, što predstavlja znatno iznadprosječnu mjesečnu proizvodnju te drugi najveći mjesečni rezultat otkako se vodi statistika. Tijekom mjeseca ostvaren je i povijesni dnevni rekord: maksimalna dnevna proizvodnja iznosila je 24.130 MWh.

Faktor korištenja snage vjetroelektrana u listopadu bio je vrlo visok, čak 36,0 %, u usporedbi s dugogodišnjim prosjekom za isti mjesec (2011.–2024.) koji iznosi 24,7 %.

Zaključak

Podaci za listopad jasno pokazuju da bez ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije i adekvatnih ulaganja u mrežnu infrastrukturu te sustave pohrane energije Hrvatska ostaje izložena visokoj ovisnosti o uvozu i tržišnim rizicima. To je posebno paradoksalno jer Hrvatska raspolaže jednim od najraznovrsnijih energetskih potencijala u Europi.

Zahvaljujući više od 2.500 sunčanih sati godišnje, Hrvatska se svrstava u sam vrh europskog solarnog potencijala, dok visokokvalitetni vjetreni resursi smještaju zemlju u gornju trećinu EU. Dodatno, hrvatski geotermalni gradijent je oko 60 % iznad prosjeka Europske unije, što potvrđuje izniman potencijal za geotermalnu energiju.

Uz to, Hrvatska ima značajne mogućnosti u biomasi, bioplinu, geotermalnim sustavima te razvoju vodika i biometana, čemu dodatno pogoduje već razvijena plinska infrastruktura. Ovi izvori su nositelji dekarbonizacije industrije i prometa te time i za povećanje energetske sigurnosti.

Unatoč svim tim prednostima, Hrvatska i dalje uvozi oko 30 % električne energije, što je i financijski i sigurnosni rizik. Velik broj domaćih OIE projekata nalazi se u završnim fazama razvoja, ali njihov napredak i dalje usporavaju administrativne prepreke. Ubrzanje tih procesa nužno je kako bi Hrvatska iskoristila vlastite resurse umjesto da plaća uvoz – i da konačno počne koristiti vlastito, a ne „tuđe sunce“.

Treba napomenuti da su u ovom Izvješću podaci privremeni (HOPS/ENTSO).