Danas obilježavamo devetu godišnjicu stupanja na snagu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, povijesnog dokumenta kojim su se države svijeta obvezale ograničiti porast globalne temperature na razine „znatno ispod“ 2 °C. Cilj Sporazuma ključan je za osiguranje hrane, očuvanje ekosustava i otpornost društava na klimatske promjene, a njegovo ostvarenje moguće je jedino kroz ubrzani razvoj i primjenu obnovljivih izvora energije i zelenih tehnologija.

Na isti dan, kada je 2016. godine Pariški sporazum stupio na snagu, pokrenuto je i udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) koje danas predstavlja jedinstveni glas domaćeg sektora obnovljivih izvora energije i aktivno zagovara europski put Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti i održivoj budućnosti. OIEH okuplja proizvođače energije iz sunca, vjetra, biomase, bioplina i geotermalne energije, kao i predstavnike tehnologija skladištenja energije poput baterijskih sustava i vodika.

Od 604 MW do 2.662 MW – rast domaće proizvodnje zelene energije

Kada je OIEH osnovan 2016. godine, Hrvatska je imala 604 MW instalirane snage iz obnovljivih izvora energije (bez hidroelektrana). Danas, devet godina kasnije, ukupna snaga iznosi 2.662 MW, što potvrđuje značajan iskorak sektora i rast interesa u domaću proizvodnje zelene energije unatoč brojnim administrativnim i infrastrukturnim preprekama.

Uz zagovaranje regulatornih rješenja i unaprjeđenje poslovnog okruženja, OIEH kroz brojne aktivnosti kontinuirano doprinosi podizanju svijesti o važnosti obnovljivih izvora energije i energetske tranzicije. Kroz konferencije i stručne događaje okupljamo dionike iz gospodarstva, institucija, akademske zajednice i lokalne samouprave, potičući suradnju i razmjenu znanja.
Naš dnevni newsletter doprinosi transparentnom i pravodobnom informiranju sektora, dok mjesečno praćenje elektroenergetskih pokazatelja, s posebnim naglaskom na obnovljive izvore, pomaže u kreiranju učinkovitijih politika i poslovnih odluka.

Struktura proizvodnje električne energije u listopadu 2025.

Gotovo trećina električne energije u listopadu stigla je iz uvoza, što jasno pokazuje da Hrvatska još nije energetski samodostatna.
U listopadu je struktura proizvodnje i potrošnje električne energije bila sljedeća:

• Ostali obnovljivi izvori (vjetar, sunce, biomasa, bioplin): 32,9 %

• Hidroelektrane: 13,9 %

• Termoelektrane i CHP postrojenja na fosilna goriva: 22,6 %

• Nuklearna elektrana Krško (u remontu): 1 %

• Uvoz električne energije: 29,6 %

Uvoz gotovo trećine električne energije u listopadu pokazuje koliko je potrebno ubrzati ulaganja u domaću proizvodnju i modernizaciju elektroenergetske infrastrukture kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Uz brže administrativne procese, ulaganja u mrežu i sustave pohrane energije te poticaje za nove projekte, Hrvatska može u potpunosti iskoristiti svoje prirodne resurse, smanjiti ovisnost o uvozu i ostvariti energetsku samodostatnost.

Devet godina nakon Pariškog sporazuma, poruka ostaje ista – vrijeme za energetsku tranziciju je sada.
OIEH će i dalje biti partner sektoru, institucijama i društvu u stvaranju održivog, zelenog i neovisnog energetskog sustava Hrvatske.