Danas, na prvi dan ljeta, obilježavamo Europski solarni dan – priliku da istaknemo prednosti i potencijale solarne energije, ali i podijelimo činjenice koje razbijaju mitove i dezinformacije.

Solarna energija je u Europi doživjela izniman rast – od 15 GW u 2010. do više od 350 GW instaliranih kapaciteta danas. To je dovoljno električne energije za opskrbu oko 75 milijuna kućanstava, što je ekvivalentno kućanstvima Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Njemačke, Estonije, Irske i Poljske zajedno.

U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine ostvaren važan iskorak – instalirana snaga solarnih elektrana premašila je 1 GW, a u prvih pet mjeseci solarna energija činila je 4,3 posto ukupne proizvodnje električne energije. Iako je riječ o pozitivnom trendu, potencijal Hrvatske je znatno veći, osobito kada znamo da je u svibnju gotovo 20 posto električne energije pokriveno uvozom.

Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) predviđa da će do 2030. godine Hrvatska dosegnuti 2,4 GW instalirane solarne snage, no kako bismo ostvarili taj cilj, bit će nužno značajno ubrzati postupke izdavanja dozvola, kao i osigurati da politička podrška solarnoj energiji ne ostane samo deklarativna, već da se pretoči u konkretnu administrativnu učinkovitost i provedbu na terenu.

Održivost, dostupnost i prilagodljivost solara

Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA), solarne elektrane danas predstavljaju najjeftiniji izvor proizvodnje električne energije u dvije trećine zemalja svijeta. Osim ekonomske isplativosti, solarna energija nudi i niz drugih prednosti: riječ je o tehnologiji koja se može primijeniti gotovo bilo gdje – od krovova zgrada i fasada, preko agrosolarnih sustava na poljoprivrednim površinama, do plutajućih solarnih elektrana na vodi.

Solarna postrojenja mogu biti u suživotu s prirodom, pa čak i pridonijeti očuvanju bioraznolikosti. U kombinaciji s baterijskim spremnicima i drugim obnovljivim tehnologijama poput dizalica topline, solarna energija čini okosnicu otpornog i fleksibilnog energetskog sustava. Prosječni vijek trajanja solarnih panela iznosi 30 godina, a oko 90 posto njihovih komponenti može se reciklirati ili ponovno upotrijebiti.

Snažan rast potaknut politikama EU

Uz smanjenje troškova tehnologije, rast solarne energije u Europi snažno je podržan i strateškim politikama Europske unije. Europska solarna strategija, predstavljena 2022. godine, predviđa instalaciju čak 750 GW solarnih kapaciteta do 2030. godine. Cilj klimatske neutralnosti do 2050. i ciljani udio od 42,5 posto obnovljivih izvora do 2030. godine jasno usmjeravaju industriju i investitore prema održivim rješenjima.

Novi EU okvir za izdavanje dozvola, predviđen Direktivom o obnovljivim izvorima energije (RED III), osigurava da razvoj solara bude pravedan, transparentan i usklađen s okolišnim i društvenim prioritetima.

Decentralizacija i lokalna korist

Solarna energija ne predstavlja samo tehnološko rješenje za dekarbonizaciju – ona ujedno omogućuje demokratizaciju energetskog sustava. Sve veći broj građana, zajednica i malih poduzeća aktivno sudjeluje u proizvodnji, dijeljenju i pohrani energije, čime prelazi iz uloge pasivnog potrošača u ulogu aktivnog sudionika energetske tranzicije.

Tijekom energetske krize pokazalo se da su kućanstva koja koriste solarne sustave uspjela smanjiti troškove energije između 22 i 64 posto, a u kombinaciji sa sustavima grijanja poput dizalica topline i do 84 posto.

Dodatno, razvoj solarne industrije stvara lokalna radna mjesta i gospodarske prilike. Prema procjenama, do 2027. godine europski solarni sektor mogao bi zapošljavati više od milijun ljudi.

Europski solarni dan prigoda je da istaknemo snagu solara ne samo kao izvora električne energije, već i kao pokretača pozitivnih društvenih, gospodarskih i klimatskih promjena. U vremenu kada se suočavamo s izazovima klimatske krize i energetske ovisnosti, solarna energija nudi čisto, dostupno i dugoročno održivo rješenje – koje je već sada u našim rukama.