Danas, 26. travnja, obilježavamo Svjetski dan obnovljivih izvora energije – dan koji nas podsjeća na nezamjenjivu ulogu obnovljivih izvora u stvaranju čišće, sigurnije i održivije energetske budućnosti.

Svjetski dan obnovljivih izvora energije obilježava se svake godine 26. travnja na spomen černobilske nuklearne katastrofe iz 1986. godine, s ciljem podizanja svijesti o važnosti istraživanja i primjene obnovljivih izvora energije. Sunce, vjetar, voda, biomasa, bioplin, geotermalni i ostali obnovljivi izvori nude sve snažniju alternativu fosilnim gorivima, otvarajući put smanjenju emisija, očuvanju okoliša te energetskoj neovisnosti i otpornosti.

Rekordni rast obnovljivih izvora energije u svijetu

Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), globalni kapacitet obnovljive električne energije povećao se u 2024. godini za impresivnih 585 GW,  što predstavlja rekordnu godišnju stopu rasta od 15,1%. Time je nadmašen rast iz 2023. godine, koji je iznosio 14,3%.

Pad troškova proizvodnje električne energije iz većine obnovljivih izvora dodatno pridonosi njihovoj privlačnosti – danas su obnovljivi izvori ne samo okolišno najprihvatljivija, već i najisplativija opcija za opskrbu električnom energijom diljem svijeta.

Ukupno gledano, obnovljivi izvori energije činili su čak 92,5% ukupnog povećanja kapaciteta proizvodnje električne energije u 2024. godini. Njihov udio u ukupnom instaliranom kapacitetu proizvodnje električne energije u svijetu sada iznosi 46,4%.

Sigurnost isporuke energije, stabilnost i predvidivost energetskih sustava i politika, kao i odgovorno upravljanje energetskim resursima, predstavljaju temelj za funkcioniranje svake zemlje te preduvjet za ostvarenje gospodarskog rasta i razvoja.

Hrvatska: Viša potrošnja, rast obnovljivih izvora, ali i povratak uvoznoj ovisnosti

Prema izvješću Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) za prvi kvartal 2025. godine (siječanj – ožujak), hrvatski elektroenergetski sektor zabilježio je određene pomake u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupna potrošnja električne energije porasla je za 5,5%, prvenstveno zbog hladnijeg vremena i rasta gospodarske aktivnosti. Istovremeno je zabilježen rast proizvodnje iz ostalih obnovljivih izvora, dok je proizvodnja iz fosilnih i hidroelektrana bila u padu. Najveća promjena odnosi se na energetski saldo – Hrvatska je ponovno postala neto uvoznik električne energije.

Povodom Svjetskog dana obnovljivih izvora energije, Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) objavili su izvješće o elektroenergetskim kretanjima u Hrvatskoj za prvi kvartal 2025. godine, uz usporedbu s istim razdobljem prošle godine. Izvješće donosi pregled trendova proizvodnje iz obnovljivih izvora, potrošnje električne energije te doprinosa obnovljivih izvora sigurnosti i stabilnosti elektroenergetskog sustava.

Elektroenergetski pregled za prvi kvartal 2025.

Hidroelektrane, kao tradicionalni nositelj proizvodnje, zabilježile su pad proizvodnje od 17,8% (1.656 GWh) u odnosu na isti kvartal prošle godine, što se pripisuje lošijoj hidrologiji, osobito u prva dva mjeseca. Hidroelektrane drže prvo mjesto u strukturi raspoložive energije u prvom kvartalu ove godine s 33,6%. (u prvom kvartalu 2024. to je bilo 41,9%)

S druge strane, ostali obnovljivi izvori energije (OIE) bilježe rast od 17,6%, s ukupnom proizvodnjom od 1.265 GWh, što čini svaki četvrti kilovatsat (kWh) potrošene energije u Hrvatskoj. Time su po prvi put značajno nadmašili proizvodnju termoelektrana na fosilna goriva i gotovo udvostručili razliku u odnosu na isporuku iz NE Krško (50%). Poslije hidroelektrana drže drugo mjesto u strukturi raspoložive energije s 25,7%  u prvom kvartalu ove godine. U odnosu na termoelektrane na fosilna goriva ostali OIE proizveli su u prvom kvartalu  ove godine 356 GWh više, (39,2% više), a u odnosu na isporuku NE Krško(50%) 508 GWh (67,1% više).

Proizvodnja iz termoelektrana na fosilna goriva iznosila je 909 GWh, što je pad od 5,0% u odnosu na 2024. godinu, pri čemu je TE Plomin bila van pogona u oba kvartala. Termoelektrane drže treće mjesto u raspoloživoj električnoj energiji u prvom kvartalu ove godine s 18,5%. (u prvom kvartalu 2024. – 19,9%)

Isporuka električne energije iz NE Krško (50%) za sustav Hrvatske ostvarena u prvom kvartalu ove godine iznosila je 757 GWh i manja je za 5 GWh u odnosu na isti kvartal prošle godine. U strukturi raspoložive energije to iznosi 15,4% u prvom kvartalu ove godine čime drže četvrto mjesto. (u prvom kvartalu 2024. – 15,9%)

Iz crpljene vode reverzibilne elektrane (neobnovljivi dio) su u prvom kvartalu ove godine proizvele 59 GWh, 29 GWh više od prvog kvartala prošle godine. U strukturi raspoložive energije to iznosi 1,2% u prvom kvartalu ove godine čime drže peto mjesto. (u prvom kvartalu 2024. – 0,6%)

Detaljniji pregled ostalih obnovljivih izvora

Vjetroelektrane su u prvom kvartalu ove godine ostvarile proizvodnju od 881 GWh što je za 131 GWh više u odnosu na prvi kvartal prošle godine, to je rast od 17,5% što je posljedica bolje vjetrovitosti i ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta (VE Mazin 20 MW, VE Visoka 53 MW i VE Opor 24 MW).

• U strukturi raspoložive energije vjetroelektrane su u prvom kvartalu 2025. godine sudjelovale s 17,9% (u prvom kvartalu 2024. – 15,6%)

Sunčane elektrane su u prvom kvartalu ove godine ostvarile proizvodnju od 144 GWh što je za 81 GWh više u odnosu na prvi kvartal prošle godine, to je rast od 128,6% što je posljedica ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta (od 1.ožujka 2024. godine do 1.ožujka 2025. godine u pogon je ušlo 426,5 MW novih kapaciteta u sunčanim elektranama – 35,5 MW svaki mjesec ili 1.168 kW svaki dan.

• U strukturi raspoložive energije sunčane elektrane su u prvom kvartalu 2025. godine sudjelovale s 2,9% (u prvom kvartalu 2024. – 1,3%)

Termoelektrane na obnovljive izvore (biomasa, bioplin) ostvarile su u prvom kvartalu ove godine proizvodnju od 240 GWh što je za 11 GWh više u odnosu na prvi kvartal prošle godine, rast od 4,8%.

• U strukturi raspoložive energije termoelektrane na obnovljiva goriva su u prvom kvartalu 2025. godine sudjelovale s 4,9% (u prvom kvartalu 2024. – 4,8%)

Geotermalna elektrana je bila van pogona u oba razdoblja.

Povratak uvoznoj ovisnosti

Unatoč većoj proizvodnji iz OIE, slabija hidrološka godina i rast potrošnje doveli su do potrebe ponovnog uvoza električne energije – u iznosu od 325 GWh. To je negativan zaokret u odnosu na prvi kvartal 2024., kada je Hrvatska izvezla 125 GWh.

Napomena: Za 2024. godinu u prvom kvartalu (Q1) su konačni podaci usklađeni s DZS. Za 2025. godinu za siječanj i veljaču su konačni podaci, a za ožujak podaci HOPS/ENTSO.

Upravo s ciljem ubrzanja razvoja obnovljivih izvora energije i jačanja domaće proizvodnje, OIEH organizira konferenciju „Dani OIE“, koja će se održati od 21. do 23. svibnja 2025. godine u Splitu. Konferencija će okupiti predstavnike vlasti, industrije, financijskog i pravnog sektora, konzultante, akademsku zajednicu i stručnjake iz Hrvatske i inozemstva, s ciljem povezivanja, razmjene znanja i poticanja ulaganja u obnovljive izvore.

Više o programu konferencije saznajte klikom OVDJE.