Vodič kroz Europski zeleni plan: zašto nam je potreban, kako će se financirati i što nam donosi?

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Iván Tamás/Pixabay

Postati prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050. najveći je izazov i prilika našeg doba. U tu je svrhu Europska komisija predstavila Europski zeleni plan (Green New Deal) – najambiciozniji paket mjera koji bi građanima i tvrtkama u Europi trebao omogućiti koristi od održive zelene tranzicije. Mjere i popratni okvirni plan ključnih politika kreću se od ambicioznog smanjenja emisija do ulaganja u vrhunsko istraživanje i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša u Europi. Uz ulaganja u zelene tehnologije, održiva rješenja i nova poduzeća, Zeleni plan može biti nova strategija EU-a za rast. Europski zeleni plan, prije svega, omogućuje (socijalno) pravednu tranziciju. Osmišljen je tako da se u velikoj transformaciji koja nam predstoji ne zapostave ni jedan pojedinac ni regija.

U nastavku donosimo neka od najčešćih pitanja i odgovore:

Što je Europski zeleni plan?

U Zelenom planu najavljuju se inicijative koje će Komisija postupno predstaviti u sljedećih nekoliko godina:

  • prijedlog za stvaranje mehanizma za pravednu tranziciju, koji uključuje Fond za pravednu tranziciju kao dio sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira
  • prijedlog Komisije da se cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. ugradi u zakonodavstvo („propis o klimi”) kojim će se EU neopozivo usmjeriti prema klimatskoj neutralnosti
  • komunikacija u kojoj se iznose stajališta Komisije o tome što bi Unija trebala činiti kako bi zaštitila i promicala svoju biološku raznolikost na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Komunikacija je pripremni dokument za važnu međunarodnu konferenciju stranaka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti koja se održava u studenome 2020. u Kunmingu (Kina)
  • akcijski plan za unaprjeđivanje kružnoga gospodarstva proizvodnjom održivijih proizvoda; plan je u skladu s novom strategijom industrijske politike

Komunikacija o Zelenom planu ujedno će označiti početak analitičkih aktivnosti kao temelja daljnjih inicijativa koje će se odnositi na većinu gospodarskih sektora. Te će se inicijative predstavljati postupno, a mnoge su tako blisko povezane da ih je nužno razvijati i predstavljati zajedno. U nastavku su neke od najvažnijih inicijativa:

  • prijedlozi za povećanje ciljeva Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. uoči Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama u studenome 2020.
  • prijedlozi za reviziju (prema potrebi) sustava trgovanja emisijama za sektor energetike i industrijska postrojenja EU-a, moguće proširenje tog sustava na emisije iz cestovnog prometa, brodarstva i zgrada te reviziju ciljeva država članica za sektore izvan sustava za trgovanje emisijama
  • strategija za čistu i pametnu mobilnost koja će biti najava niza djelovanja kojima je cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova u kopnenom, vodenom i zračnom prometu. To će uključivati mjere za čišća goriva, infrastrukturu za električno punjenje, oporezivanje, cestarine i promicanje željezničkog prijevoza robe. Strategija se planira za drugi semestar 2020.
  • strategija za kemikalije predviđena je u drugom polugodištu 2020. Time će se, zajedno s drugim inicijativama povezanima s onečišćenjem zraka i vode, ostvariti ambicija prelaska na nultu razinu onečišćenja zacrtana u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen
  • strategija „od polja do stola” za poboljšanje održivosti sustava proizvodnje i distribucije hrane. Predviđeno je opsežno savjetovanje na temelju Komunikacije Komisije početkom 2020., nakon čega će uslijediti posebne mjere tijekom cijelog mandata
  • strategije i mjere za mobilizaciju održivih javnih i privatnih ulaganja u ekologizaciju gospodarstva

Zašto nam je potreban Europski zeleni plan?

Cilj je Komisije da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Kako bi se taj cilj ostvario, treba djelovati odmah. Provedbom Europskog zelenog plana poboljšat će se zdravlje i život građana, zaštititi naš okoliš i divlje biljne i životinjske vrste te osigurati zdrav planet za buduće generacije. Plan je ujedno nova strategija rasta koja se ostvaruje rješavanjem nekih od najvažnijih ekoloških i klimatskih problema. Dugoročna vizija za okoliš preduvjet je za stvaranje veće regulatorne sigurnosti i uvjeta u kojima će industrije i poduzeća moći ostvarivati znatna ulaganja u modernizaciju i smanjenje učinaka na okoliš. Inovacije i rješenja koje poduzeća razviju u EU-u bit će temelj za daljnji komercijalni uspjeh na međunarodnoj razini. Tom će transformacijom gospodarstvo EU-a u budućnosti postati otpornije na rizike povezane s klimom i okolišem.

Koji su sektori gospodarstva uključeni u Europski zeleni plan?

Bit će uključeni svi sektori gospodarstva. Neki sektori poput prometa, održavanja i gradnje zgrada, poljoprivrede i energetike odgovorni su za velik udio emisija stakleničkih plinova. Ostali sektori poput financija imat će ulogu u usmjeravanju privatnog kapitala u održivija ulaganja.

Kako će se financirati Europski zeleni plan?

Za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana bit će potrebna znatna dodatna ulaganja. Komisija je procijenila da će za postizanje trenutačnih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. biti potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi eura, odnosno oko 1,5 % BDP-a iz 2018. Javni i privatni sektor trebat će održavati te investicijske tokove niz godina.

Komisija je početkom 2020. predstavila Plan ulaganja u održivu Europu kako bi pomogla osigurati potrebna financijska sredstva. U njemu će se kombinirati namjenska financijska sredstva za potporu održivim ulaganjima i prijedlozi za poboljšanje regulatornog okvira. Istodobno će biti posebno važno povećati portfelj održivih projekata putem tehničke pomoći i savjetodavnih usluga kako bi se pomoglo nositeljima projekata. Proračun EU-a (s obzirom na obvezu da se 25% usmjeri na djelovanja u području klime) i aktivnosti Europske investicijske banke (EIB) bit će potpora planu ulaganja u održivu Europu zajedno s nacionalnim izvorima financiranja.

U financiranju zelene tranzicije poticat će se sudjelovanje privatnog sektora. Za usmjeravanje financijskih i kapitalnih tokova na zelena ulaganja potrebni su dugoročni signali. Komisija će u trećem tromjesečju 2020. predstaviti strategiju zelenog financiranja koja će se usredotočiti na niz mjera za promicanje i mobilizaciju održivog privatnog financiranja.

Plan ulaganja za Europski zeleni plan

Planom ulaganja za europski zeleni plan mobilizirat će se sredstva EU-a i stvoriti okvir za olakšavanje i stimuliranje javnih i privatnih ulaganja koja su potrebna za tranziciju prema klimatski neutralnom, zelenom, konkurentnom i uključivom gospodarstvu. Uspjeh Plana ulaganja za Europski zeleni plan ovisit će o angažmanu svih aktera. Plan dopunjuje druge inicijative najavljene u okviru Zelenog plana, a obuhvaća tri dimenzije:

  • Financiranje: tijekom sljedećeg desetljeća mobilizirat će se održiva ulaganja u vrijednosti od najmanje bilijun eura. Za djelovanja u području okoliša i klime izdvojit će se dosad najveći iznos iz proračuna EU-a, što bi trebalo privući i privatna ulaganja, a glavnu ulogu imat će EIB.
  • Pogodni uvjeti: davat će se poticaji za privlačenje i preusmjeravanje ulaganja iz javnog i privatnog sektora. EU će pomoći ulagateljima tako što će davati prednost održivom financiranju, a javnim će tijelima olakšati održiva ulaganja poticanjem izrade zelenog proračuna i zelene javne nabave. Osim toga, pojednostavnit će postupke za odobravanje državne potpore za regije u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju.
  • Praktična potpora: Komisija će pomoći javnim tijelima i nositeljima projekata u planiranju, osmišljavanju i realizaciji održivih projekata.

Mehanizam za pravednu tranziciju

Mehanizam za pravednu tranziciju najvažniji je alat za pravednu tranziciju prema klimatski neutralnom gospodarstvu pri kojoj nitko neće biti zapostavljen. Iako će svim regijama trebati financijska pomoć, što je i predviđeno Planom ulaganja za Europski zeleni plan, u okviru mehanizma u razdoblju 2021. – 2027 mobilizirat će se najmanje 100 milijardi eura u obliku ciljane potpore za ublažavanje socioekonomskih posljedica tranzicije u najpogođenijim regijama. Mehanizmom će se potaknuti potrebna ulaganja kako bi se pomoglo radnicima i zajednicama koje ovise o industriji fosilnih goriva. Pored toga, iz proračuna EU-a izdvajaju se znatna sredstva putem instrumenata koji su izravno relevantni za tranziciju. Mehanizam za pravednu tranziciju obuhvaćat će tri glavna izvora financiranja:

1. Fond za pravednu tranziciju za koji će se izdvojiti nova sredstva EU-a u iznosu od 7,5 milijardi eura i koji je jedan od prioriteta iz prijedloga Komisije za sljedeći dugoročni proračun EU-a. Kako bi mogle povući svoj dio sredstava iz Fonda, države članice moraju u dijalogu s Komisijom izraditi teritorijalne planove za pravednu tranziciju te u njima utvrditi teritorije kojima je potrebna pomoć. Još više sredstava dostupno im je iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda plus, a same će osigurati i dodatna sredstva na nacionalnoj razini. Ukupna vrijednost tih sredstava iznosit će 30 – 50 milijardi eura, čime će se mobilizirati još veća ulaganja. Bespovratna sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju prvenstveno su namijenjena regijama. Konkretno, davat će se potpora radnicima za razvoj vještina i kompetencija za tržište rada budućnosti, a MSP-ovima, novoosnovanim poduzećima i inkubatorima pomoći u stvaranju novih gospodarskih prilika u tim regijama. Podupirat će se i ulaganja u prelazak na čistu energiju, primjerice ulaganja u energetsku učinkovitost.

2. Poseban program za pravednu tranziciju u okviru programa InvestEU kojim će se mobilizirati ulaganja u vrijednosti do 45 milijardi eura. Cilj je privući ulaganja iz privatnog sektora, uključujući ulaganja u održivu energiju i promet, kako bi se gospodarstvima u tim regijama osigurali novi izvori rasta. 

3. Instrument za kreditiranje u javnom sektoru uz uključivanje Europske investicijske banke koji se podupire iz proračuna EU-a omogućit će mobilizaciju ulaganja u iznosu 25 – 30 milijardi eura. Tim će se instrumentom osigurati zajmovi za javni sektor, primjerice za ulaganja u mreže centraliziranoga grijanja i obnovu zgrada. Komisija će u tu svrhu u ožujku 2020. predstaviti zakonodavni prijedlog.

Mehanizam za pravednu tranziciju ne nudi samo financijska sredstva: preko platforme za pravednu tranziciju Komisija će davati tehničku podršku državama članicama i ulagateljima te uključiti relevantne zajednice, lokalna tijela, socijalne partnere i nevladine organizacije. Mehanizam za pravednu tranziciju uključivat će snažan okvir za upravljanje koji će se temeljiti na teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju.

Kako će se osigurati socijalno pravedan prelazak na zeleno gospodarstvo koji neće nikoga zapostaviti?

Komisija je predstavila mehanizam za pravednu tranziciju čiji je cilj omogućiti ulaganja od 100 milijardi eura u regijama koje su najizloženije gospodarskim i socijalnim poteškoćama zbog prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo tijekom razdoblja primjene sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira. Koristit će i kombinirati različite izvore financiranja: proračun EU-a, nacionalne proračune putem sufinanciranja, EIB i poticanje privatnih ulaganja. Mehanizam će obuhvaćati namjenski fond za pravednu tranziciju koji će se provoditi u okviru kohezijske politike, a prati ga prilagođena tehnička pomoć i regulatorna fleksibilnost potrebna kako bi regije uspjele u tranziciji.

Cilj mehanizma je potpora regijama koje su najviše pogođene prelaskom na klimatski neutralno gospodarstvo. To su regije koje u velikoj mjeri ovise o fosilnim gorivima ili procesima s visokim emisijama ugljika. Svrha mehanizma je zaštititi građane, omogućiti prekvalifikaciju radnika i pomoći u razvoju klimatski neutralnih gospodarskih aktivnosti.

Izradit će se planovi tranzicije kako bi se osiguralo da se mehanizam usmjeri na prava pitanja te da lokalne zajednice u potpunosti preuzmu odgovornost za taj proces. No, za pravednu tranziciju bit će potreban sveobuhvatan napor koji uključuje cijeli spektar naših politika i sredstava.

Koje koristi Zeleni plan donosi potrošačima?

Potrošačima će biti dostupni održiviji proizvodi koji su dizajnirani tako da troše manje energije, da budu trajniji, da se mogu popravljati i reciklirati. Time se može pridonijeti smanjenju troškova povezanih s vijekom trajanja proizvoda koje kupuju. Dodatne i točnije informacije za potrošače omogućit će im da donose informirane odluke i time pomažu u prelasku na čišće proizvode i zdraviji okoliš.

Drugim mjerama za obnovu zgrada i energetsku učinkovitost može se smanjiti potrošnja energije, što ujedno snižava i račune. Od toga bi moglo imati koristi 50 milijuna kućanstava koja imaju poteškoće s primjerenim zagrijavanjem svojih domova.

Koje koristi Zeleni plan donosi tvrtkama?

Tranzicija prikazana u Europskom zelenom planu prilika je da se poduzeća moderniziraju i postanu konkurentnija. Svrha je programa za ulaganja i inovacije višegodišnjeg financijskog okvira poticati industriju da razvija nove tehnologije pogodne za okoliš i održiva rješenja u očekivanju da postanu tržišni predvodnici. U okviru Europskog zelenog plana (i daljnjih mjera) utvrđuje se strategija koja industriji osigurava predvidljivost i regulatorni okvir kojim se potiču ulaganja i inovacije te izbjegava neiskoristivost imovine. Mjere Komisije za mobilizaciju održivog privatnog financiranja pomoći će u pokrivanju investicijskih potreba industrije. Osim toga, intenzivnijim prelaskom na kružno gospodarstvo i povećanjem tržišta sekundarnih sirovina trebala bi se poboljšati opskrba ključnim sirovinama.

Kako će se osigurati da europske tvrtke ne budu u nepovoljnom položaju u tržišnom natjecanju?

EU već ima pravila kojima se sprečava „istjecanje ugljika”, tj. premještanje gospodarske aktivnosti i povezanih emisija iz EU-a u zemlje/regije koje imaju manje ambiciozne klimatske politike. Ta se pravila primjenjuju kao dio sustava trgovanja emisijama i prema njima se industrijama kod kojih postoji rizik od istjecanja ugljika odobravaju besplatne kvote emisijskih jedinica. Osim toga, u zelenom planu najavljuje se da će Komisija razmotriti mogući mehanizam za graničnu prilagodbu kao alternativu za te besplatne kvote u okviru sustava za trgovanje emisijama. EU će i dalje inzistirati na održivosti u svojim sporazumima o slobodnoj trgovini.

Je li Zeleni plan dovoljno ambiciozan da se zaustave klimatske promjene?

U Europskom zelenom planu zagovara se znatno povećanje ciljeva EU u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova. To je u skladu sa znanstvenim spoznajama o zadržavanju porasta prosječne temperature zemljine površine ispod 1,5 Celzijevih stupnjeva. Međutim, ako drugi ništa ne poduzmu, EU ne može sam preokrenuti uočene utjecaje klimatskih promjena. Zbog toga je iznimno važna suradnja s trećim zemljama.

Izvor: Europska komisija