Kako lokalne zajednice u Hrvatskoj mogu kreirati i provoditi svoje politike razvoja? Mogu li manje sredine zadržati stanovništvo da u potrazi za boljim životom i za poslom ne odlazi u veće? Ima li načina da i male lokalne zajednice osiguraju dobre uvjete života i rada? Ako ima resursa – ima i načina. Neki će priliku vidjeti u turizmu, drugi u poljoprivredi, ali što je s trećima koji naizgled nemaju nikakvih resursa – osim neiskorištenog prostora u svojim prostornim planovima? Takvima su možda prilika projekti obnovljivih izvora energije. Na tu su temu govorili Aljoša Pleić, direktor Acciona energije i predsjednik NO OIEH i Dalibor Hatić, direktor tvrtke OIKON – Institut za primijenjenu ekologiju, gostujući na HTV 4 u emisiji Studio 4.
Pleić je istaknuo važnu ulogu lokalnih zajednica u OIE projektima te pojasnio kako se od samog početka planiranja razvoja nekog OIE projekta kreće u komunikaciju s lokalnom zajednicom. Lokalne zajednice su partneri u projektu, istaknuo je Pleić, i u zadnjih 15 godina razvoja OIE projekata u Hrvatskoj svjedočimo njihovoj želji da imaju takve projekte u svojim sredinama. To im donosi i brojne prednosti.
“Lokalne zajednice od OIE projekata imaju višestruke benefite. Nije im samo cilj naplatiti komunalnu naknadu, ona je čak i manji dio pozitivnog efekta iako su OIE projekti na račun komunalne naknade uplaćivali od nekoliko stotina tisuća kuna pa do više od milijun kuna. Imaju još nekoliko direktnih benefita kao što su energetska renta koju plaća svaki projekt te nova radna mjesta. Uz to, svaki OIE projekt lokalnoj zajednici u kojoj se razvija pomaže kroz sponzorstva i donacije, što rade i svi naši članovi”, istaknuo je Pleić te naglasio ekonomski, društveni, ali i ekološki utjecaj OIE te značaj domaće komponente u projektima OIE – usluga i opreme. Taj udio domaće komponente varira od 30-40 posto pa do više od 60 posto, kao što je, primjerice, u slučaju prve geotermalne elektrane u Hrvatskoj i u najnovijim projektima vjetroelektrana.
Što se tiče utjecaja OIE projekata na okoliš, Hatić je komentirao da je ta kontroverzna tema u medijima više spekulativnog karaktera.
“S jedne strane imamo globalne ciljeve, europski Green Deal, nacionalne strategije i politike u kojima je naglašeno da idemo u smjeru obnovljivih izvora energije, a s druge strane kad krene razvoj nekog OIE projekta javnost ga dočeka s otporom. OIE nisu samo pitanje održivog razvoja, nego i uključivanja stručnjaka za zaštitu okoliša, kao i lokalnih zajednica te transparentnosti pristupa. To je moderan način odlučivanja. Sastavni dio svakog projekta je utjecaj na okoliš, a provodi ga struka. Zaštita okoliša sad se promatra ozbiljnije nego ikad prije”, napomenuo je Hatić.
Istaknuo je i značaj suradnje OIE i poljoprivredne proizvodnje, što otvara brojne perspektive. Naveo je primjere vjetroelektrana izgrađenih na ratarskim kulturama, na pašnjacima, bioplinskih postrojenja koja su u uskoj vezi s ratarstvom, sinergije koja se postiže proizvodnjom u staklenicima, itd. Posebno je naglasio da OIE danas više nisu alternativni izvori, iako ih tako nerijetki zovu, već upravo suprotno – alternativni izvori su danas fosilni izvori.
“Budućnost fosilnih izvora je takva da će se rude koristiti kao izvori sirovina za kemijsku, farmaceutsku industriju, primjerice. U EU su formirani veliki budžeti za oporavak i značajan udio tih fondova usmjeren je prema OIE. Postoji društvena volja i EU je prepoznala ulaganja u OIE kao bitan dio cijele priče”, poručio je Hatić.
Dio EU sredstava namijenjen je i bržoj integraciji OIE u elektroenergetski sustav. Govoreći o postojećoj elektroenergetskoj mreža i prihvatu brojnih OIE projekte, naročito u malim lokalnim zajednicama, Pleić je naglasio da mreža može, mora i hoće podržati jaču integraciju OIE.
“Trenutačno u Hrvatskoj, ali i globalno, imamo elektroenergetsku mrežu staru više od 50-ak godina. U vrijeme kad je građena, proizvodnja i izvori energije bili su drugačiji nego danas. No, danas je sve drugačije, čak su se i navike potrošača promijenile. Sada su se otvorile i velike mogućnosti da se kroz Green Deal i EU fondove alocira što više sredstava upravo u tu svrhu”, istaknuo je Pleić.
