Trebamo nove solarne tehnologije, ali i puno više proizvodnih kapaciteta

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Dani Sunca, panel ‘Solarne tehnologije u Hrvatskoj’ / Foto: Maks Petković

Novi materijali u proizvodnji solarnih modula, solarne fasade, baterije, SMO tehnologija, proizvodnja vodika iz solarne energije, bile su neke od glavnih tema panela ‘Solarne tehnologije u Hrvatskoj’, o kojima se raspravljalo na konferenciji ‘Dani Sunca’, koja se održala 30. rujna i 1. listopada u Hvaru, u organizaciji OIEH i Pokreta Otoka.

Stjepan Talan, direktor Solvisa, govorio je o inovacijama u sferi solarnih fasada, solarnoj budućnosti, prednostima monokristalne naspram polikristalnoj tehnologiji… „Mi smo počeli još 2008. godine kada je pretežito na tržištu prevladavala polikristalna tehnologija. Prije dvije, tri godine počeo je prevladavati monokristal i to je zapravo budućnost. Puno je veći potencijal razvoja efikasnosti, postiže se veća čistoća i iskoristivost na površini”, pojasnio je Talan. Što se tiče opskrbe materijala, rekao je da, nažalost, imaju problema s dobavom. „Puno proizvodnje preseljeno je u Kinu. Solvis je na početku solarno staklo kupovao u Lipiku, no tvornica je u međuvremenu ugašena pa sada uvozimo. Isto tako smo i aluminij kupovali na domaćem tržištu, u Šibeniku, no i to sada uvozimo. Solarne ćelije se većinom kupuju u Kini, Tajvanu, Vijetnamu, ali i u Europi gdje se kupuje oko 10 posto ćelija”, rekao je Talan. Što se budućnosti tiče, vjeruje da će biti potrebno puno više proizvodnih kapaciteta a smatra da bi bilo dobro i da se potiče proizvodnja u Europi, posebno kada je riječ o dobavi ugradbenih materijala.

Potrebne su nam i male i velike solarne elektrane

Ljubomir Majdandžić iz Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju, redoviti profesor i poduzetnik koji je u Hrvatskoj napravio prvu solarnu energetski neovisnu kuću, komentirao je trenutačnu situaciju kada je riječ o fotonaponu. Smatra da Hrvatska ima šanse maknuti se sa začelja kada je riječ o proizvodnji solarne energije. „To ćemo napraviti tako što ćemo izgraditi 10 velikih solarnih elektrana po 200 MW i tako što ćemo na postojeće krovove javnog i privatnog sektora instalirati fotonaponske sustave. Trebaju nam i jedni i drugi, velike i male solarne elektrane“, naglasio je Majdandžić istaknuvši pritom da prioritet treba dati solarnim elektranama na mjestu potrošnje.

Zdravko Krmek, direktor tvrtke Sunceco koja se bavi razvojem, proizvodnjom i prodajom solarne opreme, govorio je o tehnologiji koju nudi ta tvrtka koja se 2021. pridružila European Battery Allianceu (EBA) u cilju doprinosa zajedničkoj izgradnji europske industrije baterija. „Sunseco je baziran u Kaliforniji i matična tvrtka razvija tehnologiju za proizvodnju baterijskih članaka te upravljanje istima. Primjena baterijskih članaka može biti u baterijskim spremnicima, a najvećim dijelom će se moći koristiti za e-mobilnost. Naša tehnologija je nedavno testirana i u Hrvatskoj, dobili smo jako dobre rezultate, naši moduli i članci se mogu koristiti i za pomoćne usluge u mreži“, istaknuo je Krmek. Sunceco je krajem 2019. uveo novu liniju za proizvodnju FN modula, kapaciteta 30-ak MW godišnje. Osim toga, razvili su jedan sustav koji je postao jako zanimljiv na tržištu, a to su solarne nadstrešnice s baterijom. Rade i na sustavima koji bi trebali riješiti pitanje angažiranog kapaciteta, odnosno utjecaja brzih punionica na mrežu, i nekoliko njih je već montirano u Hrvatskoj. „Hrvatska će biti na mapi EU-a kao jedna od država koja proizvodi baterijske članke za velike automobilske industrije“, poručio je Krmek.

Vodik više nije znanstvena fantastika – postaje zvijezda energetske tranzicije

Ivana Chaux-Jukić, članica Uprave tvrtke Active Solera, hrvatske podružnice koja razvija SMO tehnologiju u jugoistočnoj Europi, pojasnila je kako funkcionira ta inovativna tehnologija. „Diverzifikacija je jako važna u gospodarstvu, pa tako i u tehnologijama. SMO tehnologija koristi Sunčevu energiju za proizvodnju vodika iz otpada. To je, recimo, jedan neklasičan način upotrebe Sunčeve energije za proizvodnju vodika, što je važno u diverzifikaciji gospodarstva jer takve tehnologije mogu ponuditi komplementaran pogled na proizvodnju i pohranjivanje energije. Vodik proizveden iz otpadnih materijala putem Sunčeve energije može proizvesti konkurentne cijene. Naš vodik ima negativnu ugljičnu stopu, pomaže sektoru otpada te ciljevima dekarbonizacije industrije i raznih drugih sektora”, pojasnila je Chaux-Jukić, istaknuvši da je vodik zvijezda energetske tranzicije. Active Soler je trenutno u procesu razvoja pilot projekta na Cresu, a izgradnja je u planu iduće godine. Energetski kapacitet će biti oko 2 MW, tretirat će se 27 tona osušenog otpada, od čega se može proizvesti 2,5 tone vodika.

Frano Barbir, predsjednik Hrvatske udruge za vodik, također je istaknuo kako je vodik postao zvijezda. „Ako možemo sve elektrificirati, onda nam vodik ne treba. No, činjenica je da ne možemo sve elektrificirati. Baterije su po definiciji kratkotrajna pohrana malih količina energije, dok je vodik odličan za velike količine. Vodik će opravdati proizvodnju ako za njime ima potreba, a mi imamo jer tako možemo dekarbonizirati cijelu industriju, energetski sektor i druge sektore koje je teško dekarbonizirati. Opravdana je i proizvodnja ako imamo viškove energije koje možemo pretvarati u vodik, spremati, koristiti kao gorivo u transportu ili čak kao sirovinu u industriji“, nabrojao je Barbir, posebno naglasivši da vodik danas više nije znanstvena fantastika, kao što je možda bio prije 30-ak godina.

Potrebna je sinergija svih tehnologija, nema jednog pobjednika u tranzicijskoj priči

Edo Jerkić, direktor konzultantske tvrtke Vivo Somnia koja se bavi savjetovanjem, razvojem i upravljanjem projektima obnovljivih izvora energije, naglasio je da je sinergija svih spomenutih tehnologija potrebna i da nema jednog pobjednika u toj priči. „Za povezati sve to potrebna je infrastruktura koja će brže i efikasnije upravljati tokovima energije. To je sljedeći korak za sve te tehnologije“, poručio je Jerkić, nadovezavši se s rješenjima koje donosi novi Zakon o tržištu električne energije, kao što su zatvoreni distribucijski sustavi, agregiranje i energetske zajednice, koja su temelji na kojima će se razvijati novi poslovni modeli. „Infrastruktura dolazi, razvija se, u Hrvatskoj su se počele nizati prve agregacije, prve virtualne elektrane. Trebamo pogledati iskustva izvana gdje agregacije već postoje te raditi na edukaciji i najšireg sloja građana“, poručio je Jerkić. Dodao je da će nas električna vozila preuzeti u sljedećih 10 godina te da će mreža opteretiti elektroenergetski sustav, no naglasio je da je to i prilika da se radi u kombinaciji sa solarnim panelima i baterijama, što može stabilizirati mrežu.