Samit Energetike Trebinje 2021: Glavne poruke za jači razvoj energetskog sektora u regiji

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Panel ‘Potencijal razvoja OIE u regiji i njihova integracija u eIektroenergetski sustav’

Samit Energetike Trebinje 2021, koji se održao 20. i 21. svibnja u Trebinju, iznijedrio je sedam glavnih zaključaka čija bi realizacija mogla značajno poboljšati energetski sektor u regiji, piše portal eKapija koji je bio medijski pokrovitelj događaja.

Rečenica koja je obilježila prvi panel jest da se energetska tranzicija mora provesti uz financijsku potporu EU-a. Glavna teza drugog panela bila je da je potrebno raditi na projektima iz područja OIE koji bi se djelomično ili u potpunosti financirali novcem EU. Nastavak liberalizacije tržišta električne energije, što je bila tema trećeg panela, donio je tezu da je potrebno uspostaviti organizirano tržište električne energije. Što se tiče teme četvrtog panela o razvoju daljinskog grijanja u regiji, zaključak je da je potrebno organizirati zajednički rad toplana, lokalnih samouprava i države na polju ujedinjenja rada toplana, ali i na stvaranju poticajnih mehanizama za povećanje udjela OIE i energetske učinkovitosti u samim sustavima. Zaključci petog panela su da je potrebno provesti decentralizaciju kako bi se korisniku mreže omogućilo da bude aktivan korisnik sustava. Šesti panel o razvoju potencijala OIE i njihovoj integraciji u sustav poslao je poruku da je potrebno stvoriti dobar regulatorni okvir i infrastrukturu za OIE, što će povećati ulaganja u ovaj sektor u cijeloj regiji. Na posljednjem, sedmom panelu, čula se poruka da se zelena energija i kružno gospodarstvo u EU preslikavaju na regiju, što će donijeti investicijski procvat usmjeren na jačanje gospodarstava.

Ključne stavove po održanim panelima možete pročitati u nastavku:

PANEL 1 – ENERGETSKE STRATEGIJE I ENERGETSKI KLIMATSKI PLANOVI U REGIJI – moderator Slavko Krajcar

  • Panelisti u potpunosti podržavaju predanost energetskoj tranziciji na neto nula CO2 2050. godine.
  • Tranzicija je u regiji već započela. Utvrđene su potrebe, poduzeti su koraci u regulatornom i tehnološkom dijelu, ali i u društvenoj svijesti. Međutim, prepoznato je da su sudjelovanje OIE u energetskom miksu, stupanj uspješnosti u energetskoj učinkovitosti, prijenos potrebnog normativnog okruženja, razina i modeli poticaja, što je sve važno za uspjeh tranzicije, različiti u pojedinim zemljama regije. Sudionici panela naglasili su da bi prijenos znanja među članovima regije bio dobar.
  • Prepoznato je da je u regiji, uz cilj pružanja čiste, sigurne i pristupačne energije za sve građane, energetska tranzicija prilika da se regija učini konkurentnijom i pravednijom te da postane ekološki, politički, ekonomski i socijalno održiva te usporediva s europskim okruženjem.
  • Regija nema dovoljno kapaciteta (prvenstveno instrumenata financiranja) za vođenje kvalitetne utrke u tranziciji. Istaknuto je da sama regija neće imati financijsku sposobnost za financiranje energetske tranzicije u roku koji se od nje očekuje, kao i da bi trebali započeti pregovori s Energetskom zajednicom i EU o sveobuhvatnoj potpori.
  • Zahvaljujući razvoju tehnologije, energetska tranzicija dugoročno nije skup pothvat. Međutim, njeno provođenje u regiji zahtijeva velika ulaganja u kratkom roku zbog velikog udjela fosilne tehnologije, kao i socijalnog zbrinjavanja radnika iz sektora ugljena. Ključni je izazov, dakle, nedostatak kapitala, ali i preraspodjela kapitala s visokougljične na niskougljičnu imovinu i infrastrukturu.
  • Visoke cijene ugljika u EU identificirane su kao prijetnja izvozno orijentiranim zemljama u regiji (Srbija i BiH) te je ukazano na potrebu postepenog prijelaza trgovanja emisijama ili drugog oblika uključivanja tog troška u cijenu električne energije.
  • Regionalna energetska tranzicija stvara radna mjesta u novim sektorima, ali redefinira i zatvara radna mjesta u drugima. Kreatori politike na nacionalnoj razini moraju osigurati održivu tranziciju.
  • Budući da su cijene električne energije u regiji uglavnom niže nego u susjednim zemljama, ukazano je na opasnost od energetskog siromaštva i potrebu se i ono troškovno vrednuje.
  • U mnogim državama članicama EU građani sve više postaju aktivni protrošači (prosumer) i dolazi do novih odnosa. Svjedoci smo pomaka sa situacije u kojoj je energetsku politiku vodila odluka nekolicine na onu u kojoj je pokreću akcije svih. Istaknuto je da ovaj oblik sudjelovanja građana u regiji još nije dovoljno razvijen te da ga se u tranzicijskim politikama mora prepoznati kao važnu polugu uspjeha.
  • Jačanje kapaciteta mrežnog sustava, kako bi mogao prihvatiti veliku količinu OIE, također je prepoznato kao nužnost. Regionalni pristup ovome bio bi od pomoći svima, stoga su potrebni veliki pomaci u razvoju regionalnog tržišta električne energije.

PANEL 2 – KLUB 1000 MW – moderator Goran Račić

  • Energetska zajednica pomno prati stvaranje jedinstvenog regulatornog okvira i jedinstvenog tržišta električne energije i plina.
  • Jedan od problema u BiH su različiti pristupi i stavovi entiteta o usvajanju propisa o električnoj energiji i plinu.
  • Postoji problem u gotovo svim ugovornim strankama s uvođenjem poreza na CO2.
  • Postupak dekarbonizacije bit će teško provesti u dinamici koja se očekuje, bez pružanja povoljnih financijskih sredstava i financijske pomoći Energetske zajednice i EU-a.
  • Elektroenergetske tvrtke svih ugovornih strana imaju planove za razvoj energetskih kapaciteta iz OIE.
  • Svi sudionici panela slažu se da je potrebno raditi na regionalnim projektima koji bi bili financirani djelomično ili u potpunosti iz EU fondova.
  • Realno je očekivati ​​da će u budućnosti plin kao izvor energije biti zamjena za ugljen i potrebno je više raditi na razvoju plinske infrastrukture koja je slabo razvijena u regiji.

PANEL 3 – NASTAVAK LIBERALIZACIJE TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE – Marko Janković

  • Uspostava organiziranog tržišta električne energije (dan unaprijed i unutardnevno tržište) u BiH preduvjet je za daljnji razvoj tržišta električne energije i njegovu integraciju u regionalno i jedinstveno europsko tržište električne energije. Samo uspostavljanje organiziranog tržišta nije dovoljno, već je neophodno osigurati njegovu likvidnost. Sigurni put do likvidnosti je spajanje tržišta i to bi trebao biti zajednički cilj svih sudionika u energetskom sektoru BiH.
  • S obzirom na potencijal koji prvenstveno ima BiH, kada je u pitanju tržište uravnoteženja električne energije, nameće se koncept uspostavljanja regionalnog tržišta uravnoteženja i naknadna integracija u jedinstveno europsko tržište uravnoteženja.
  • Dekarbonizacija energetskog sektora nepovratan je proces. Prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore i prilika je i prijetnja, ali je u svakom slučaju nužna. Trenutno nije moguće točno procijeniti kakav će utjecaj dekarbonizacija imati na pojedine sudionike tržišta električne energije i energetski sektor u cjelini, ali potrebno je napraviti dobar plan kako bi zelena tranzicija bila u funkciji iskorištavanja prilika, a ne ostvarivanja prijetnji.

PANEL 4 – REFORMA SEKTORA GRIJANJA U REGIJI – moderator Bojan Bogdanović

Nove okolnosti nakon potpisivanja Sofijske deklaracije pružaju značajne poticaje kroz sredstva Plana ulaganja za Europu. Istovremeno, deklaracija uvodi značajne obveze svih dionika (država, lokalnih samouprava energetskih subjekata) da se usklade s klimatskim zakonima EU-a, ispune obveze definirane članstvom u Energetskoj zajednici, izrade Nacionalne energetske i klimatske planove te se postepeno usklađuju sa shemom trgovanja EmmisionTrading. Panelisti su zaključili da ‘novo normalno’ u kojem se nalazi daljinsko grijanje predstavlja prije svega priliku da se iskoriste poticaji i poveća uloga daljinskog grijanja u tranziciji. Kako bi se odgovorilo na nove zahtjeve zaključeno je da se na reformi daljinskog grijanja mora raditi prvenstveno kroz:

  • Zajednički rad i sinergija sustava daljinskog grijanja kroz rad u udruženjima.
  • Zajednički rad toplana, lokalnih samouprava i države na ujedinjenju toplana na područjima gdje je to potrebno i moguće, ali i na uspostavljanju poticajnih mehanizama za povećanje udjela OIE i energetske učinkovitosti u samim sustavima.
  • Uspostavljanje intenzivnije suradnje s drugim energetskim sektorima kako bi se uspostavila hibridna rješenja poput elektrifikacije grijanja korištenjem dizalica topline.

PANEL 5 – HIBRIDNA ENERGETSKA BUDUĆNOST – moderator Ivan Periša

Panel je uspješno demistificirao koncept hibridne energetske budućnosti i pokazao trenutne trendove u razvoju naprednih energetskih rješenja.

  • Procesi demokratizacije i digitalizacije u području električne energije otvorili su mogućnost integracije novih tehnologija i sinergijski pristup svih ključnih sudionika u novom okruženju.
  • Decentralizacija koja omogućava mrežnom korisniku da bude aktivni sudionik u sustavu stvara potrebu za ubrzanom primjenom novih tehnologija i koncepata, čija puna integracija zahtijeva odgovarajući pravni okvir te poticajno i ohrabrujuće okruženje.
  • Nalazimo se u okruženju u kojem se očekuje porast globalne potražnje za energijom i prirodnim resursima, a time i utjecaj na klimu i okoliš. Postoji samo jedna održiva opcija – fokus na lancima vrijednosti u proizvodnji s niskim udjelom ugljika, OIE, energetsku učinkovitost, sigurnost distribucije, ulaganje u infrastrukturu, nove vještine, tehnologije i inovacije.

PANEL 6 – POTENCIJAL RAZVOJA OIE U REGIJE I INTEGRACIJA OIE u EE SUSTAV – moderatorica Maja Pokrovac

  • Svi panelisti su se složili da će budućnost imati više obnovljivih izvora energije nego danas.
  • Novi projekti OIE izazov su za trenutni elektroenergetski sustav pa su ulaganja u mrežu i nove tehnologije bezuvjetno važna.
  • Kada se stvori dobar regulatorni okvir i dobra infrastruktura za OIE, tada će se povećati ulaganja u regiju, a time će se postići i zelena te održiva budućnost.

PANEL 7 – MODELI, UVJETI I PREPREKE ZA ULAGANJE U ENERGETSKI SEKTOR – moderator Nihad Harbaš

  • Zelena energija i kružno gospodarstvo u EU odražavaju se i na regiju, što će u narednom razdoblju donijeti investicijski boom koji rezultira jačanjem domaćeg gospodarstva, ispunjavanjem obveza te sigurnijom i zdravijom budućnošću svih građana.
  • Bankarski sektor uzima sve više maha u financiranju projekata energetske tranzicije, odnosno zelenih tehnologija, težeći gospodarskom oporavku na održiv način, što će vlastima pomoći u ispunjavanju međunarodnih obveza, prenosi Capital.