REPowerEU strategija i utjecaj elektrifikacije na energetsku neovisnost naziv je prezentacije kojom je na konferenciji Dani dobroga vjetra Ivan Komušanac, savjetnik za elektrifikaciju u WindEurope, prikazao trenutno stanje i nove ciljeve EU.
Sve više elektrifikacije
Danas je je elektrificirano 25% procesa i sektora, a cilj je do 2050. godine elektrificirati 57%. Uz dio elektrifikacije koju se planira postići kroz vodik, ukupno je do 2050. godine planirano 75% direktne i indirektne elektrifikacije. Zašto se uopće ide u tom smjeru? Zbog energetske sigurnost i energetske učinkovitosti. Trenutna veličina energetskog sustava će se zahvaljujući elektrifikaciji znatno smanjiti. Električna vozila su energetski učinkovitija od klasičnih, a isto je primjenjivo kod grijanja i hlađenja jer su dizalice topline učinkovitije za energetski sustav. Bitno je naglasiti da ne treba gledati samo proizvodnju električne energije nego i kako na strani potrošnje možemo elektrificirati što više procesa.
Međutim, potrošnja električne energije će rasti i to je ono što treba biti prioritet, prije svega operatora sustava i politike, jer to povećanje potrošnje treba pratiti povećana proizvodnja koju treba planirati na vrijeme.
Iako je to posljednjih 100 dana očito, cijene plina, nafte i električne enrgije počele su rasti još krajem 2021. godine. S napadom Rusije na Ukrajinu rast cijena je eksplodirao i tada je počeo cijeli koncept REPowerEU.
Što je trenutna politička agenda na EU razini?
To je smanjivanje uvoza ruskih fosilnih goriva, počevši s ugljenom kojeg EU uvozi 45,6%, zatim naftom koju uvozi 25,7% te plina kojeg EU iz Rusije uvozi 38,1%. Da bi se ovaj uvoz smanjio te energente treba na neki način zamijeniti. Jedan od načina je diversifikacija opskrbe plinom kroz dodatne kapacitete LNG-a, ali i dodatne kapacitete biometana i vodika. Drugi je način ubrzavanje razvoja OIE i povećanje energetske učinkovitosti za što se postavljaju ambiciozniji ciljevi do 2030. godine.
Novi ciljevi
EU Direktiva o obnovljivoj energiji iz 2018. godine imala je za cilj 32% udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije i Hrvatska je ponosno u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu 2019. godine predstavila svoj cilj od 36,4%. Međutim, od tada se sve promijenilo. Više ne govorimo o 32% OIE na EU razini. Početkom ove godine cilj je povećan na 40%. Sad REPowerEU govori o 45% udjela OIE na razini EU. To znači da se i hrvatski ciljevi za 2030. automatski trebaju podizati. Iako ovo operatorima sustava predstavlja veliki izazov jer trebaju pratiti značajan porast OIE, treba imati na umu činjenicu da je predsjednica EK, Ursula von der Leyen, prilikom predstavljanja REPowerEU govorila o ubrzavanju i pojednostavljivanju dobivanja dozvola ne samo za OIE projekte nego i za projekte prijenosa i distribucije elekrične energije. I ti će projekti beneficirati kroz jednostavniji sustav dobivanja dozvola. Velik naglasak je na mreži i kroz REPowerEU je planirano dodatnih je 40 milijardi eura za investicije u mrežu.
EK je prošle godine predviđala koliko će svaka država trebati povećati svoj udio OIE u proizvodnji električne energije kada se donese cilj od 40% za 2030. godinu. Hrvatska je prema tome trebala povećati oko 70%, a EU prosječno oko 65%. No, to je sve bilo prije REPowerEU koji je ciljeve dodatno povećao. To znači da sve zemlje članice trebaju imati veće udjele OIE u proizvodnji električne energije. Uz to je vrlo važan segment korištenje OIE u grijanju i hlađenju. U 2020. godini u EU je postignuro 23%. Hrvatska tu stoji bolje od prosjeka zbog korištenja biomase. Međutim, predloženi cilj udjela OIE za grijanje i hlađenje, koji je za 2030. bio 40%, sad je kroz REPowerEU podignut na 46%. Kako to postići? Dizalicama topline. One su najbolji način što ilustrira i grafički prikaz na kojem najbolje rezultate pokazuju Švedska, Estonija i Finska – zemlje koje imaju jako velike količine dizalica topline.
OIE u transportu
U sektoru transporta je cilj udjela OIE za 2020. godinu bio 10% i tu Hrvatska nije bila dobra. Spori smo i to nam je izgleda najizazovniji sektor za elektrificiranje. Za 2030. godinu je EU cilj udjela OIE u transportu podignut na 14%, a sad ga je REPowerEU povećao na 16%.
Kako ćemo to sve postići?
EU predviđa da ćemo do 2030. godine imati 1100 GW vjetra i solara koji će biti nositelji te elektrifikacije u sustavu koji će imati instalirano malo više od 1600 GW. Među njima će, u sklopu REPowerEu plana, biti i 65 GW elektrolizatora vodika. Intencija je proizvoditi što više obnovljivog vodika unutar EU. No, budućnost je vrlo jasna – REPowerEu jasno pokazuje da su vjetar i solar nositelji elektrifikacije.
