Zahvaljujući velikoj proizvodnji hidroelektrana u veljači je Hrvatska bila izvoznik energije. Očekuje se da će zbog topljenja velike količine snijega koji je pao prošli mjesec, u ožujku i travnju rijeke primiti obilje vode te svi pokazatelji upućuju na uspješan nastavak proizvodnje naših hidroelektrana u naredna dva mjeseca. U veljači su u ukupno raspoloživoj energiji hidroelektrane sudjelovale s 35,58 posto, vjetroelektrane s 14,36 posto, nuklearna elektrana Krško s 15,10 posto, a ostali obnovljivi izvori energije s 5,23 posto. Fosilni su energenti u ukupnoj energetskoj strukturi u Hrvatskoj u veljači sudjelovali s 29,75 posto.
Velika je proizvodnja hidroelektrana u veljači ostvarena i zbog malog pražnjenja akumulacija. Istovremeno su i vjetroelektrane imale prosječno dobru proizvodnju, a nuklearna elektrana Krško radila je punom snagom, većom od nominalne. Zbog istovremeno velike proizvodnje hidro i vjetroelektrana te zbog toga manjka resursa fleksibilnosti u sustavu, bilo je potrebno povremeno izvoziti energiju. U veljači je tako ostvaren neto izvoz električne energije od 51 GWh.
Protekli je mjesec bila vidljiva i velika promjenjivost dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog klimatskih uvjeta tijekom mjeseca. Zbog niže temperature zraka za 0,25 °C u odnosu na normalnu, potrošnja električne energije je bila veća za 6 GWh u veljači u odnosu na mjesec ranije. Maksimalni satni promet je iznosio 4.332 MWh/h i ostvaren 6. veljače u 11 sati. Maksimalni satni tranzit je iznosio 1.518 MWh/h i ostvaren je 6. veljače u 12 sati.
Ostvaren je i veliki fizički tranzit električne energije preko visokonaponske mreže HOPS prema susjednim regulacijskim područjima, prosječno oko 452 MWh/h što je dovelo do povećanja gubitaka u prijenosnoj mreži Hrvatske.
Kada se promatra dnevna potrošnja konzuma i vršno opterećenje u veljači vidljiva je promjenjivost potrošnje zbog promjene temperature zraka i potrebnog grijanja. Tako je maksimalna dnevna potrošnja konzuma iznosila 61.663 MWh/h, a ostvarena je 8. veljače, dok je maksimalno dnevno vršno opterećenje iznosilo 2.988 MWh/h i zabilježeno je 8.veljače u 20 sati. Minimalna je pak dnevna potrošnja konzuma iznosila 44.612 MWh/h dana, a ostvarena je 19.veljače. Minimalno je dnevno opterećenje zabilježeno 20. veljače u 4 sata ujutro i iznosilo je 1.424 MWh/h.
Proizvodnja vjetroelektrana u veljači 2023.
Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u veljači iznosila je 223 288 MWh, a faktor korištenja snage bio je 33,4 %.
Prosječna proizvodnja vjetroelektrana u veljači iznosila je 332,3 MWh/h, dok je maksimalna proizvodnja bila 793 MWh/h, a maksimalni faktor snage 80,8 posto.
Maksimalna satna promjena proizvodnje vjetroelektrana u veljači ove godine „na više“ iznosila je 224 MWh/h, a na niže“ 153 MWh/h.
Maksimalno pokrivanje potrošnje od vjetroelektrana na satnom nivou iznosilo je 45,4 posto.
Cijena električne energije u veljači
Prosječna satna cijena u veljači ove godine je iznosila je 145,60 €/MWh i manja je za 49,70 €/MWh, što je pad od 25,4 posto u odnosu na veljaču prošle godine. Prosječna satna cijena za prva dva mjeseca ove godine je iznosila je 146,08 €/MWh i manja je za 55,23 €/MWh, odnosno 27 posto, u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine.
Struktura raspoložive energije u siječnju i veljači 2023.
U prva dva mjeseca 2023. godine Hrvatska je imala na raspolaganju 3.335 GWh električne energije i nije ju trebala uvoziti. Hidrološke su prilike u prva dva mjeseca ove godine bile izvrsne te je hidroenergija sudjelovala s gotovo 40 posto u ukupno raspoloživoj energiji u Hrvatskoj, dok su vjetroelektrane sudjelovale s 14,48 posto. Vjetroelektrane su u prva dva mjeseca proizvele gotovo istu količinu energije kao i nuklearna elektrana Krško.
Udio obnovljive i fosilne energije
Udio obnovljive energije u energetskom miksu Hrvatske polako iz godine u godinu raste. Zahvaljujući hidrocentralama značajan postotak električne energije dobivamo iz obnovljivih izvora. Vjetroelektrane i elektrane na biomasu sljedeći su najveći proizvođači domaće obnovljive energije. Prema dostupnim podacima obnovljivi su izvori energije u veljači činili 55 posto ukupno raspoložive energije u Hrvatskoj, a siječnju čak 61 posto.
Ovaj je pregled osnovnih karakteristika električne energije i elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj nastao analizom javno objavljenih podataka na stranicama: HEP, HOPS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX. Analizu je za OIEH napravio dipl. ing. Marko Lovrić.