OIEH komentari na Prijedlog Nacrta Strategije energetskog razvoja

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Vlada povećala naknadu za obnovljive izvore
Vlada povećala naknadu za obnovljive izvore

Nužno je revidirati potencijale OIE i mogućnosti njihovog slobodnog tržišnog korištenja

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike otvorilo je 22. svibnja e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Nacrt prijedloga Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. E-savjetovanje je bilo otvoreno do 20. lipnja 2019., a svoje komentare na određena poglavlja u Strategiji poslalo je i gospodarsko-interesno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

Hrvatska treba strateški definirati 80% proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) do 2030., a 100% do 2050. godine. Proizvodnja iz vjetroelektrana (VE) i solarnih elektrana (SE) povećava se za 6TWh do 2030. i za dodatnih 12TWh do 2050. i to je scenariji koji otvara perspektivu istinskoj energetskoj tranziciji. Imamo potencijal i investitore, očekujemo uklanjanje administrativnih barijera. Neki su to od komentara OIEH-a na Nacrt prijedloga Strategije energetskog razvoja koji ujedno sumiraju i najvažnija stajališta te poruke udruženja.

Strategija treba imati zacrtane ciljeve, a ne očekivanja

Detaljnije, analize udruženja OIEH pokazale su da je ukupan potencijal OIE višestruko veći nego što je iskazan u Zelenoj knjizi i prihvaćen kao podloga za Strategiju i zbog toga je potrebno revidiranje napisnih ciljeva. Naime, samo na prostoru pučinskih elektrana vjetroenergetski potencijal je veći od 15.000 MW. Neistražena, ali teoretski razmatrana količina vjetroenergije u unutrašnjosti Hrvatske, pak, je veća od 4.000 MW. Što se tiče SE, Zelena knjiga je bez ikakvog pokazatelja pretpostavila da je tehnički koristan prostor za instalaciju neintegriranih SE za čitav prostor Hrvatske 1.583.693 ha. No pretpostavka da je za 1MW SE potrebno 3 ha nije opravdana budući da se danas zbog ekonomski opravdanih razloga za 1MW ne zauzima više od 2ha prostora. Još je manje jasno zašto se od tehnički korisnog prostora uzima proizvoljno 1% za izgradnju neintegriranih SE. Bez daljnje analize moguće je pretpostaviti da uz 3% korištenja tehničkog potencijala i 2 ha/MW imamo potencijal od 23.755 MW neintegriranih SE na prostoru čitave Hrvatske. Proizvodni potencijal za VE ukupne snage 15.000 MW iznosi 37,5T Wh godišnje proizvodnje električne energije, dok za SE snage 23,7 GW iznosi 29,7 TWh godišnje proizvodnje električne energije. Ukupan potencijal iz samo ova dva izvora iznosi više o 67 TWh električne energije i zbog toga se OIEH zalaže da se nužno revidiraju iskazi potencijala OIE, mogućnosti njhovog slobodnog tržišnog korištenja te da se jasno u Strategiji naglasi krajnji cilj: povećanje domaće proizvodnje iz obnovljivih izvora. OIEH se zalaže za maksimalno korištenje integrirane i neintegrirane solarne elektrane, vjetropotencijal, potencijal biomase i bioplina, veće iskorištavanje zapuštenih geotermalnih bušotina te poticanje daljnjih istraživanja novih nalazišta.

Potrebno je odmah omogućiti otvaranje kvota i premijskog sustava

Nadalje, u posljednje četiri godine razvoj projekata proizvodnje iz OIE doveo je do toga da trenutačno imamo više od 600 MW projekata VE spremnih za gradnju, stoga udruženje OIEH smatra da treba odmah omogućiti otvaranje kvote i premijskog sustava za barem toliki iznos snage VE. U obzir treba uzeti i sav potencijal novoizgrađenih postrojenja na biomasu i bioplin te im, također, omogućiti da se putem premijskog sustava integriraju u energetski sustav Hrvatske.

Isto tako, zbog mogućnosti direktnog sudjelovanja na tržištu električne energije u Strategiji treba ozbiljno razmotriti direktnu prekomorsku konekciju na elektroenergetski sustav Italije. Zbog povećane potražnje i značajno veće cijene električne energije na talijanskom tržištu ovime bi se otvorila mogućnost značajnog povećanja iskoristivosti potencijala OIE s kojim raspolažemo.

Treba što prije početi s gradnjom toplinskih sustava i baterijskih spremnika

Osim toga, Strategija treba jasno iskazati i kvantificirati ciljeve potrebnih kapaciteta spremnika energije. Tranzicija prema 100% proizvodnje električne energije iz OIE zahtjeva stalna ulaganja u nove poslovne modele, a prije svega u sustave balansiranja i uravnoteženja elektroenergetskog sustava. Stoga je nužno odmah početi s gradnjom toplinskih spremnika i baterijskih spremnika. Prema sadašnjem stupnju razvoja, OIEH smatra da je potrebno instalirati 20% kapaciteta baterijskih spremnika na ključnim čvorištima (kapacitet od oko 400 MWh) te započeti s realnim planovima gradnje crpnih hidroelektrana ukupnog kapaciteta od oko 2000 MW do 2030.

Potrebno je i jasno istaknuti nedovoljno korištenje transportnih kapaciteta plinovoda u Dalmaciji, što dovodi do neopravdano velike cijene plina za krajnje potrošače. Zato se udruženje OIEH zalaže da strategiju treba temeljiti i na pronalasku komplementarnih rješenja korištenja plinskog transportnog sustava za transport biometana koji se treba proizvoditi u bioplinskim postrojenjima korištenjem poljoprivredno prehrambenih ostataka i otpada, kao i usjeva namjenskih proizvedenih za proizvodnju biometana.

Ostatak komentara udruženja OIEH možete pročitati na portalu e-savjetovanje.