Što je zajedničko krizi koju je izazvao koronavirus i klimatskoj krizi? Obje su globalne, zahtijevaju međunarodnu suradnju i hitne mjere, a uz to i promjenu uobičajenog načina djelovanja. U kriznim vremenima brzina i opseg akcija su ključni. Ipak, ovim dvjema krizama pristupamo posve različito.
22. travnja 1970. godine dvadeset milijuna Amerikanaca, tada 10 % američke populacije, izašlo je na ulice stotine gradova kako bi protestiralo protiv zagađenja okoliša. Pokrenulo je to val akcija koje su dizale svijest javnosti o neraskidivoj vezi između onečišćenja i zdravlja, dovele do stvaranja američke Agencije za zaštitu okoliša te donošenja prvih zakona o zaštiti zraka i vode. Bio je to začetak globalnog obilježavanja Dana planeta Zemlje, najvećeg ekološkog pokreta.
Što se promijenilo pedeset godina poslije?
Prvi prosvjednici protiv onečišćenja planeta Zemlje danas su bake i djedovi. Njihovi zahtjevi obišli su cijeli svijet, a iz medijskih naslova ušli su u školske udžbenike. Danas ih zagovaraju njihovi unuci.
Što je ostalo nepromijenjeno?
Dan planeta Zemlje i dalje ima veliki međunarodni značaj, ali značajno veliko je još uvijek i onečišćenje zraka, vode i tla. Klimatske promjene danas su ogroman izazov – toliki da više ne postavljamo pitanje kakav ćemo svijet ostaviti svojoj djeci nego kako u njemu danas preživjeti.
Tema Dana planeta Zemlje 2020. je klimatska akcija. Do kraja ove godine očekuje se da zemlje povećaju svoje nacionalne obveze prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama. Vrijeme je za veće ambicije u borbi za očuvanje zdravlja Zemlje, a time i svih njezinih stanovnika. Globalna epidemija koronavirusa pokazuje nam koliko ambiciozni, brzi i organizirani možemo biti u zajedničkom traženju rješenja. Zašto istu odlučnost ne pokazujemo u skrbi za planet Zemlju? Ona nam je svima jedino, zajedničko mjesto za život. Uz to, svoje nam prirodne potencijale nudi kao rješenje za zadovoljavanje osnovnih potreba – proizvodnju hrane i proizvodnju energije. Hrvatska u oba slučaja ima domaće izvore i trenutna globalna kriza ukazuje nam na važnost njihovog mudrijeg korištenja. Imati vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i vlastitu električnu energiju koju proizvodimo iz domaćih obnovljivih izvora od strateške je važnosti.
Trenutnu krizu ne trebamo gledati kao tragediju nego kao strategiju uz koju ćemo sigurnost isporuke i dostupnost energije za sve, te upravljanje vlastitim energetskim resursima, postaviti kao uvjete djelovanja – temelj razvoja i rasta gospodarstva.
Vjerujemo da je to moguće ostvariti!
Obnovljivi izvori energije Hrvatske
