15.1 C
Zagreb
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Nadramatičnije izvješće UN-a o klimi dosad: “Ovo je crveni alarm za čovječanstvo”

Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) na konferenciji COP26 u Glasgowu u Škotskoj objavilo je najopsežniju procjenu do sada – štetan utjecaj čovječanstva na klimu je činjenica, kažu UN-ovi znanstvenici u studiji koja je rezultat višegodišnje analize brojnih istraživanja i rada stotine znanstvenika.

Kako prenosi Guardian, autori klimatskog izvješća AR6 Climate Change 2021: The Physical Science Basis’ tvrde da se ne može isključiti da se porast razine mora od dva metra do kraja ovog stoljeća. Upozorili su kako će kroz sljedeća dva desetljeća temperature najvjerojatnije narasti za 1,5 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijskih razina. Time će biti prekršen cilj iz Pariškog klimatskog sporazuma i to će dovesti do raširene devastacije i ekstremnih nevremena. No, postoji nada da bi značajno smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo stabilizirati porast temperatura.

„Ovo izvješće je crveni alarm za čovječanstvo. Ako sada udružimo snage, možemo spriječiti klimatsku katastrofu. No, kako izvješće jasno pokazuje, nema vremena za odgađanje niti mjesta za izgovore. Računam na čelnike vlada i sve zainteresirane strane da osiguraju uspjeh COP26”, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.

Jedan od autora izvješća Ed Hawkins naglasio je kako znanstvenici ne mogu biti jasniji – ljudska aktivnost je zagrijala atmosferu, oceane i kopno. “To je činjenica i ne možemo biti sigurniji. Nedvojbeno je i nepobitno je da ljudi zagrijavaju planetu”, istaknuo je Hawkins koji je profesor na Sveučilištu u Readingu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

U izvješću stoji kako je od 1970. zabilježen najveći rast temperatura nego u bilo kojem drugom 50-godišnjem razdoblju u posljednjih dvije tisuće godina. To zatopljenje već ima utjecaj na mnoge vremenske ekstreme diljem planete. Kao primjer navedeni su toplinski valovi u Grčkoj i Sjevernoj Americi te poplave u Njemačkoj i Kini. Globalna površinska temperatura u desetljeću od 2011. do 2020. je za 1,09 Celzijevih stupnjeva veća nego u desetljećima između 1850. i 1900. godine, a posljednjih pet godina bile su najtoplije od početka bilježenja 151 godinu ranije. Nedavni porast razina mora se utrostručio u usporedbi s razdobljem od 1901. do 1971. godine.

Znanstvenici vjeruju i kako je ljudska aktivnost glavni uzrok smanjenja leda na Arktiku i upozoravaju da bi Arktik mogao biti bez leda barem jednom tijekom rujna do 2050. godine. Navode i kako će se planinski i polarni ledenjaci nastaviti topiti u narednim desetljećima i stoljećima. Oceani će biti sve topliji i kiseliji, a moglo bi doći do češćih ekstremnih plimnih događaja i poplava. Što se tiče rasta razine mora, znanstvenici su naglasili kako ne mogu isključiti mogućnost da će one narasti za otprilike dva metra do kraja ovog stoljeća, ali i za pet metara do 2150. Iako takav rast nije vjerojatan, ugrozio bi milijune ljudi u priobalnim područjama. Također, naglasili su da će učestaliji biti i požari.

Prema Pariškom klimatskom sporazumu, kojeg su potpisale gotovo sve zemlje na svijetu, cilj je spriječiti rast globalnih temperatura ispod dva stupnja Celzijevih u ovom stoljeću, a namjera je zadržati rast temperatura i ispod 1,5 stupnja. Obje će granice biti nadmašene u ovom stoljeću ako ne dođe do velikog smanjenja u emisiji stakleničkih plinova. Znanstvenici vjeruju da će rast od 1,5 stupnja biti dosegnut do 2040., a čak i ranije ne dođe li do smanjenja emisija.

Znanstvenici se nadaju kako bi se zagrijavanje moglo zaustaviti, a čak i zaokrenuti rast u temperaturama, ako se emisije smanje za pola do 2030. i ako se do sredine stoljeća to svede na nulu.

Iz kategorije

Registrirajte se na naš Newsletter

Korištenjem ovog obrasca pristajete na Google reCAPTCHA, potvrđujete da ste upoznati s OIEH Politikom privatnosti te dajete suglasnost na prikupljanje i obradu osobnih podataka.

Podržavaju nas