Na Korčuli je 21. i 22. listopada održana dvodnevna Energetska akademija u organizaciji Pokreta otoka i Tajništva za čistu energiju EU otoka. Za vrijeme akademije sudionici su imali priliku naučiti nešto više o mogućnostima i prednostima korištenja obnovljivih izvora energije, s naglaskom na održivi razvoj hrvatskih otoka.
Tijekom prvog dana sudionici su se upoznali s drugom fazom Tajništva za čistu energiju EU otoka, o kojemu je govorila Antonia Proka iz Tajništva za otoke, te s Nacionalnim i europskim planom oporavka i otpornosti o kojima je govorila Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatska (OIEH). „Energetska tranzicija otoka započela je 2017. deklaracijom potpisanom na Malti kojom je započela inicijativa čiste energije za EU otoke. Godinu nakon toga osnovalo se Tajništvo za čistu energiju EU otoka“, rekla je Proka otvarajući radionicu.
Nakon osnivanja Tajništva održana su dva otočna foruma, od kojih se jedan održavao u Splitu i na Hvaru 2019. godine. Prošle godine započela je druga faza Tajništva za čistu energiju. “Tajništvo podupire pristup ‘odozdo prema gore’ i pruža stručnu tehničku, pravnu i edukativnu pomoć u planiranju i provedbi tranzicijskih planova. Osnažuje otočke zajednice jer je „uključivanje i aktiviranje lokalnih zajednica ključno za energetsku tranziciju“ rekla je Proka. Istaknula je da je u drugoj gazi Tajništvo već uključeno u 40 projekata od kojih su tri upravo na našim otocima, u Cresko-Lošinjskom i Elafitskom arhipelagu te na Dugom otoku. „Drugi otvoreni poziv za pomoć projektima kreće u veljači 2022.“, najavila je Proka.
O Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) i Europskom mehanizmu za oporavak i otpornosti (RRF) govorila je Maja Pokrovac, direktorica OIEH. Naime, Hrvatska će iz RRF-a dobiti 6,3 milijarde eura za koje je pripremila NPOO 2021.-2026. koji sadrži 77 reformi i 152 ulaganja. „Prema planu, 37 posto sredstava ide na zelenu, a 20 posto na digitalnu tranziciju“ rekla je Pokrovac. Naglasila je da ukoliko ne bude projekata, sredstva neće biti iskorištena, stoga treba promišljati o tome i u svojim lokalnim zajednicama i osmisliti projekte unutar okvira za financiranje. “Hrvatska je i dalje uvoznik električne energije koja je okolišno neprihvatljiva jer dolazi iz fosilnih goriva. U sustavu poticanja električne energije iz obnovljivih izvora trenutačno se nalazi 1 030 MW elektrana i 2 200 MW hidroelektrana, što čini 60 posto ukupnih instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije, a s obzirom na novi cilj, u skladu sa Zelenim planom, u idućih 10 godina potrebno je povećati instalirane kapacitete obnovljivih izvora energije za 2 500 MW“ , smatra Pokrovac. Prema NPOO, 660 milijuna eura predviđeno je za investicije u sektoru energetike i projekte OIE koji se bave razvojem elektroenergetske infrastrukture, unaprjeđenjem prometnih sustava, razvojem infrastrukture za proizvodnju obnovljivog vodika, povećanjem stope energetske obnove zgrada u Hrvatskoj i razvojem održivog turizma.
Važno je podupirati zelenu tranziciju svih sektora pa tako i poljoprivrede, stoga bi trebalo dio sredstava usmjeriti i u tehnologije OIE koje se koriste u proizvodnji hrane i ulagati u energetsku učinkovitost u industriji. “Poljoprivrednicima pri korištenju OIE prepreku predstavlja veliki iznos investicije u tehnologiju, zato bi natječaj za bespovratna sredstva za OIE investicije u poljoprivredi bio vrlo učinkovit“, smatra Pokrovac. Poljoprivrednicima bi se tako osigurala poticajna sredstva za izgradnju fotonaponskih i bioplinskih postrojenja i tako bi se doprinijelo smanjenju emisija CO2 i CH4. „Otoci su prepoznati kao idealna mjesta koja mogu predvoditi tranziciju na čistu energiju i razvoj prema održivom društvu“ , naglasila je Pokrovac.
Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. objedinjuje ciljeve, prioritete, mjere i projekte za razvoj otočnih zajednica, a naglasak je na prometnoj povezanosti, komunalnoj infrastrukturi (vodovod i odvodnja) i razlici u cijenama na kopnu i otocima. Neki projekti se već provode na našim otocima kao npr. projekt INSULAE kojim se nastoje razviti inovativna rješenja za dekarbonizaciju europskih otoka, aktivnosti su usmjerene na otoke Unije (RH), Bornholm (Danska) i Madeira (Portugal). Na Unijama je, u suradnji s HEP-om, pokrenut projekt izgradnje zemljane FN elektrane snage do 1 MW na koju će se nadovezati i baterijski sustav za skladištenje proizvedene energije i tako će se u velikoj mjeri pokriti cjelogodišnje potrebe otoka za električnom energijom. Instalacija solarne elektrane i baterijskog spremnika energije na Unijama jedan je od prvih takvih projekata u RH koji su omogućili stanovnici otoka Unije u suradnji s predstavnicima znanosti, privrede i lokalne uprave.
Za skladištenje energije u izoliranim sustavima, npr. otocima ili planinama, baterijski sustavi donose višestruke koristi i uštede pa su stručnjaci sa splitskog fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje razvili baterijske sustave koji bi u budućnosti mogli pogoniti brodove duž obale, smanjiti troškove za električnu energiju u industriji, a otočanima osigurati stabilnu opskrbu strujom. Uz vjetroelektrane, solare i vodik imamo i moguću proizvodnju energije iz mora korištenjem valova, plime i oseke i posebnih dizalica topline s morskom vodom. Zadnje navedeno (SDTMV sustav) moglo bi biti posebno primjenjivo na Hrvatsku zbog duge obale, ova tehnologija već se koristi u Poreču. Što se tiče transfromacije otpada u vodik koristeći solarnu energiju, u tijeku je pilot projekt na Cresu. Vodik bi se nakon transformacije trebao koristiti za potrebe industrije, transporta i proizvodnje čiste energije.
Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, predstavila je novi Zakon o tržištu električne energije koji je na snagu. “Zakon je napisan na način da potakne građane da se uključe i daje im priliku za postavljanje postrojenja za opskrbu i potrošnju u vlastitoj proizvodnji,”, istaknula je Čelić. Pojasnila je kako će se građani moći udruživati u inicijative po vlastitom poslovnom modelu pa će tako i oni koji nemaju mogućnost postavljanja solarnih panela na krov, ili oni koji žive u stambenim zgradama, biti u mogućnosti uključiti se u vlastitu proizvodnju električne energije.
Aleksandar Halavanja, voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost održao je vrlo interaktivno predavanje, naglasivši kako je došao na otok da sazna što više informacija o potrebama otoka i otočana za provedbu energetske tranzicije: “Fond priprema natječaj čija su sredstva namijenjena isključivo za otočne potrebe. Iako se raspisuje krajem godine, ako se ne potroše prelit će se u 2022. godinu, zato pozivam otočane da pripreme projekte za energetsku tranziciju i budu spremni za iduće natječaje.”
Cijeli izvještaj možete s Energetske akademije možete pročitati na službenoj stranici Pokreta Otoka.
