Kriza je prilika za rast i održivu budućnost, ali nas i obvezuje da pomognemo onima oko nas

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Robert Katalinić, član Uprave tvrtke Selan

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske, čiji je član i tvrtka Selan, činilo je sve kako bi njihov rad neometano tekao tijekom ove krize, a članice udruženja donirale su i gotovo pola milijuna kuna u medicinskoj opremi i financijskim sredstvima za pomoć lokalnim zajednicama diljem Hrvatske

Vjetroelektrana Vrataruša nalazi se u blizini Senja, na obroncima Velebita nedaleko od Vratnika. Izgrađena je 2009. godine, ali u punom je pogonu od siječnja 2011. godine, i to zbog dugog razdoblja probnog pogona. To je ujedno i prva vjetroelektrana u Hrvatskoj priključena na prijenosnu mrežu. Investitor vjetroparka bila je Wallenborn grupacija iz Njemačke, a vjetroparkom upravlja tvrtka Selan sa sjedištem u Senju. No nitko, pa tako ni u tvrtki Selan, nije mogao znati kakvu će situaciju, gospodarsku i zdravstvenu, izazvati epidemija koronavirusa, piše Privredni.hr.

“Stvari se u ovakvoj izvanrednoj situaciji rješavaju u hodu, što smo činili i mi u svojoj tvrtki. Za uspješno funkcioniranje tad su ključni fleksibilnost, brzina donošenja odluka, kreativnost i suradnja”, istaknuo je član Uprave Selana Robert Katalinić. Naveo je i jedan praktičan primjer. Naime, početkom ove godine u vjetroparku Vrataruša započele su ornitološke aktivnosti radi redovitog monitoringa ptica, koji je uobičajeni dio provedbe mjera zaštite okoliša, no usred toga zadesila ih je epidemija, pri čemu je jedna od mjera zaštite zdravlja bila zabrana napuštanja mjesta prebivališta.

“Priroda ima svoj ritam koji se mora slijediti i monitoring ptica je trebalo nastaviti. S obzirom na to da su ornitolozi iz Starigrada Paklenice i Splita, za njihov dolazak na područje u kojem je Vrataruša, trebala je posebna dozvola. Situaciju u kojoj smo se našli shvatio je predsjednik Županijske komore HGK Otočac Joso Brajković, ishodovane su e-propusnice i zahvaljujući tome nije bilo zastoja u redovnoj aktivnosti zaštite okoliša”, pojasnio je Katalinić za Privredni.hr te dodao kako je udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske, čiji su član, tijekom ove krize činilo sve kako bi njihov rad neometano tekao te su tvrtke članice udruženja tijekom krize donirale gotovo pola milijuna kuna u medicinskoj opremi i financijskim sredstvima za pomoć lokalnim zajednicama diljem Hrvatske.

Vrataruša je prva vjetroelektrana u Hrvatskoj priključena na prijenosnu mrežu

“Napredovanje energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima prilika je za ispunjavanje klimatskih ciljeva, ali i jačanje gospodarskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta. EU ministri energetike na nedavnoj konferenciji složili su se da bi energetski sektor trebao imati središnju ulogu u planu oporavka nakon ove krize, a da prijelaz na čistu energiju u skladu s ciljevima održivosti i klimatske neutralnosti može predstavljati veliku priliku za poticanje oporavka gospodarstva”, naglasio je član Uprave Selana.

Istaknuo je i kako je upravo pandemija koronavirusa ukazala na ranjivost gospodarstva, ali i dala poticaj okretanju uporabi domaćih resursa: “Sada smo vidjeli koliko koliko je važno imati vlastitu proizvodnju, a ne ovisiti o uvozu. Domaća proizvodnja hrane mora biti strateški važna, proizvodnja energije iz domaćih obnovljivih izvora isto tako”, poručio je.

Već dugo je u planu i druga faza Vjetroelektrane Vrataruša, ali čekaju se podzakonski akt

Katalinić se za Privredni.hr osvrnuo i na iskustva izgradnje vjetroparkova u Hrvatskoj u odnosu na druge europske zemlje. Ima i boljih i lošijih, kaže, a ako gledamo prepreke u realizaciji projekata, Hrvatska je negdje u sredini. Smatra da, iako je danas lakše nego prije 15 godina, prostora za napredak ima jer i dalje, zbog nesigurnosti pravnih procedura, poput neusklađenosti između sektora zaštite okoliša i sektora energetike, postoji neizvjesnost glede toga koliko će trajati realizacija projekta.

“Ovi ekološki i ekonomski projekti Hrvatskoj donose dobrobit, stoga im ne bi trebalo otežavati put. U našem slučaju, put od početka razvoja projekta do puštanja u rad Vjetroelektrane Vrataruša trajao je sedam godina, ali drugim vjetroelektranama u Hrvatskoj trebalo je i duže od toga. Već dugo u planu imamo i drugu fazu Vjetroelektrane Vrataruša, ali kao i mnogi drugi čekamo podzakonske akte. Zakon koji je predvidio nove projekte obnovljivih izvora donesen je još 2016. godine, ali do danas nema podzakonske regulative. No uskoro bi i ona trebala biti donesena, čime će se otvoriti put novom valu ulaganja, a država nastaviti energetsku tranziciju prema EU regulativi”, zaključio je Katalinić poručio da 12 milijardi kuna investicija u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj spremno čeka na to.