Europa je instalirala 14,7 GW nove energije vjetra u 2020. godini (10.5 GW u EU-27), a čak 80 posto činile su vjetroelektrane na kopnu (onshore). Sada ima 220 GW ukupnih kapaciteta energije vjetra. No, Europa ne gradi dovoljno novih kapaciteta da bi postigla ciljeve Zelenog plana i klimatsku neutralnost. EU planira graditi 15 GW godišnje tijekom sljedećih pet godina, a treba joj 27 GW godišnje da bi postigla smanjenje emisije od 55 posto do 2030. Dozvole ostaju glavni problem. Dio je to ključnih zaključaka iz najnovijeg izvješća ‘Wind energy in Europe in 2020 – Trends and statistics’.
Statistiku o energiji vjetra u Europi objavio je WindEurope, a pokazuje da je Europa izgradila 14,7 GW novih vjetroelektrana 2020., što je šest posto manje u odnosu na 2019. i 19 posto manje od očekivanja prije Covida-19.
Najviše je izgradila Nizozemska (2 GW, uglavnom na moru), a slijede je Njemačka, Norveška, Španjolska i Francuska. Na EU27 otpada 10,5 GW novih kapaciteta. Vjetar je činio 16 posto sve potrošene električne energije u Europi 2020. godine. U Njemačkoj i Velikoj Britaniji to je bilo 27 posto, u Španjolskoj 22 posto, a u Danskoj 48 posto.
WindEurope očekuje da će Europa u sljedećih pet godina izgraditi 105 GW novih elektrana, od kojih će više od 70 posto biti na kopnu. No, upozoravaju da je to nedovoljno za postizanje ciljeva Zelenog plana i klimatske neutralnosti. Smatraju da EU27 treba graditi 18 GW godišnje tijekom 2021. – 2030. da bi se postigao postojeći cilj EU za obnovljive izvore do 2030. i 27 GW godišnje kako bi se postigao veći cilj – smanjenje emisija od 55 posto.
Glavni problem su i dalje dozvole. Pravila i postupci za izdavanje dozvola su previše složeni, a vlada na svim razinama ne zapošljava dovoljno ljudi za obradu zahtjeva za dozvole. Rezultat je to što predugo traje dobivanje dozvola za nove projekte, odluke o dozvolama pobijaju se na sudovima, a developeri se time odvraćaju od provođenja novih projekata zbog rizika i troškova. Vlade trebaju poduzeti hitne mjere kako bi riješile te probleme.
U međuvremenu se povećava broj starijih vjetroturbina koji završavaju svoj radni vijek. Europa je 2020. godine ugasila 388 MW energije vjetra. Mnoge vjetroelektrane su osnažene, ali nedovoljno. Prepreke ponovnom osnaživanju rezultirale su time da je Austrija 2020. godinu završila s manje kapaciteta vjetra nego što je imala na početku godine. U sljedećih pet godina 38 GW vjetroelektrana dostići će 20 godina rada i zahtijevat će odluku o svojoj budućnosti: povećanje snage, odnosno djelotvornosti postrojenja, produljenje vijeka trajanja ili potpuna razgradnja.
Njemačka, koja je dugo bila motor energije vjetra u Europi, prošle je godine instalirala samo 1,65 GW vjetroelektrana, što je najniže u deset godina. Dozvole su glavni problem, ali broj novih dozvola za vjetroelektrane zapravo se povećao prošle godine. To sugerira da je oporavak pred nama, ali Njemačka je i dalje daleko od onoga što treba instalirati kako bi ispunila svoje ciljeve iz obnovljivih izvora. Ohrabrujuće je i to što je Poljska izgradila značajnu količinu novih onshore vjetroelektrana i sada se obvezala na veliku izgradnju offshore (a moru). Francuska je zabilježila daljnje širenje onshore vjetra i počet će instalirati svoje prve komercijalne offshore vjetroelektrane u narednim godinama
