Hrvatski otoci imaju obilje sunčanih dana, zašto ne bi imali i obilje solarnih panela?

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Hvar

Autorica teksta i slika: Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka

Zadnjih nekoliko godina često se govori o nužnosti energetske tranzicije i njezinim potencijalima za poboljšanje kvalitete života, kako u gradovima tako i u onim manje razvijenim sredinama. Osobito se u tom kontekstu spominju otoci kao idealna područja za razvoj projekata obnovljivih izvora energije uz primjenu novih tehnologija i testiranje revolucionarnih rješenja. Dok se o njima raspravlja na regionalnim, nacionalnim, europskim, a odnedavno čak i na svjetskim razinama, otočani se pokušavaju snaći u okolnostima ogromne neravnoteže koja je nastala naglim razvojem turizma i opterećenjima koje im donosi u ljetnim mjesecima.

Život na otoku ima dvije izuzetno važne i istovremeno dijametralno suprotne realnosti – onu ljetnu i onu zimsku. Mnogi koji ne žive na otocima vole svoje slobodno vrijeme provoditi na njima, otoci su im oaza spasa za vrijeme ljetnog odmora i omiljeno mjesto za “punjenje baterija”. Život otočana, kojih je svake godine sve manje, minimalno je četiri mjeseca godišnje podređen turizmu, a kad gosti odu otočani svoje vrijeme posvećuju maslinama, vinogradarstvu i ostalim poljoprivrednim radovima. Nakon zime renoviraju i dodatno opremaju smještajne kapacitete, rade promociju za novu turističku sezonu. I tako u krug posljednih nekoliko desetljeća.

No, ova će zima biti drugačija i mnogi se otočani pitaju kako će je financijski prebroditi. Naime, turistička sezona je, pod utjecajem globalne pandemije koronavirusa, bila kraća nego inače pa su tako i prihodi od turizma na otocima manji. Koronavirus nam je pokazao neodrživost postojećeg sustava i postali smo svjesni koliko je malo potrebno da preko noći ostanemo bez svega na što smo se oslanjali. No, kako je svaka kriza ujedno i prilika, ova nam je ukazala na potencijale koje imamo, a ne koristimo, te nužnost mijenjanja navika i osiguravanja održivijih modela poslovanja i življenja.  

Hrvatski otoci nalaze se na geografski idealnom području za iskorištavanje maksimalnog potencijala sunčeve energije, ali imamo vrlo malo instaliranih solarnih fotonaponskih sustava. Struja nam dolazi s kopna te se dalekovodima raspostranjuje po otoku. Elektroenergetska mreža je, unatoč sveukupnom opterećenju i velikim razlikama u broju korisnika ljeti i zimi, još uvijek relativno stabilna, a solarni sustavi nalaze se uglavnom samo na mjestima gdje mreža još uvijek ne postoji – u udaljenim uvalama i selima.  U tim su se dijelovima otočani i prije 30 godina odlučili za izvanmrežno “off grid” funkcioniranje te dan danas svoje turističke smještajne kapacitete snadbijevaju električnom energijom iz malih solarnih elektrana na svojim krovovima. Nisu ni svjesni da su u svom pronalaženju načina za opskrbom električnom energijom krajem prošlog stoljeća zapravo bili pioniri danas vrlo traženog modela kojeg EU stavlja u središte energetske tranzicije – proizvodnja na mjestu potrošnje. Potrošač električne energije ujedno je i proizvođač iste, tzv. “prosumer”, a ovaj model globalni je smjer daljnjeg razvoja održivog turizma.

Najavljivane političke strategije i mjere oporavka gospodarstva od posljedica pandemije Covida-19, kao i podrška Europske komisije koja znatna financijska sredstva usmjerava ka razvoju otoka diljem EU, mogle bi otočanima donijeti sunčanu renesansu. Vizije europskih strategija u središte stavljaju krajnjeg potrošača i njegovu ulogu u procesu energetske tranzicije. Da bi sustav bio održiv mora, uz dobrobit za okoliš, osigurati i dobrobit za društvenu zajednicu. Ključno je da otočna zajednica i jedinice lokalne samouprave na čijoj će se osunčanoj zemlji i krovovima energija proizvoditi, imaju konkretnu financijsku i društvenu korist, po uzoru na modele tzv. zajedničkih ulaganja i energetskih zadruga koji se godinama razvijaju u susjednim državama EU.

Vodeći se tom idejom 2015. godine osnovali smo Pokret otoka. Vizija nam je povezati otočane te podići svijest o potencijalima otočnih resursa, ali i važnosti održivih modela razvoja kako bismo prateći tehnološki razvoj ipak zaštitili i očuvali kulturnu i prirodnu baštinu otoka. Kroz edukaciju i otvaranje novih radnih mjesta želimo pomoći stanovnicima otoka u ostvarivanju energetske samodostatnosti i motivirati ih da ne odseljavaju, već da ostanu živjeti u otočnim područjima. Kroz naše aktivnosti i rad s lokalnom zajednicom te različitim dionicima otočnog razvoja uvidjeli smo potrebu kreiranja platforme koja bi spajala realnu sliku života na otoku i onu razvojnu kakvu vide regionalne, nacionalne i EU vlasti. Komunicirajući s otočanima započeli smo s utvrđivanjem njihovih realnih potreba te kreiranje strategija i politika za otočni razvoj. Posljednih nekoliko godina aktivno smo radili na osvješćivanju i edukaciji otočnog stanovništva o energetskoj tranziciji, njenom planiranju i provedbi. Kreirali smo mrežu koja okuplja otoke u tranziciji te koordinira aktivnosti voditelja energetskih tranzicija na Korčuli, Hvaru, Braču, Silbi, Cresu i Lošinju. 

Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka

Članovi smo Europske federacije energetskih zadruga REScoop.eu iz koje crpimo znanja i iskustva te alate i modele koje želimo implementirati u hrvatske otočne zajednice. Naša suradnja s Tajništvom za čistu energiju EU otoka donijela nam je uvid u dobre prakse korištenja obnovljivih izvora energije u drugim državama, osobito na otocima. Vjerujemo da hrvatski otoci imaju priliku iskoristiti i kapitalizirati svoje resurse te, osim što prelaskom na obovljive izvore mogu smanjiti troškove i povećati konkurentnost svojih poslova i gospodarstava, na taj način mogu osigurati bolju kvalitetu života i povećati vrijednost sveukupne turističke destinacije.

O ovim rješenjima slušamo već desetak godina i mnoge su nas države, unatoč znatno manjem broju svojih sunčanih sati, prestigle u razvoju i realizaciji projekata obnovljivih izvora energije, naročito solara. Za razliku od nas, one su se usudile gledati dugoročnije i investirati u nove tehnologije još dok su u svojim začecima one bile izuzetno skupe. Danas, kad je tehnologija razvijenija i financijski dostupnija, naročito uz brojne najave povećanog financiranja i uvođenja novih modela za provedbu energetskih tranzicija na otocima, nemamo više opravdanja da ne krenemo putem koji nam se otvara te promijenimo navike u životu i poslovanju.

Vjerujemo da će u ostvarenju toga cilja pomoći i nedavno potpisan sporazum o strateškom partnerstvu između Pokreta otoka i udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske. Dio finacijskih sredstava europskog Plana oporavka namijenjen je i Hrvatskoj, a provođenje energetske tranzicije hrvatskih otoka svakako treba biti među prioritetima ulaganja.  No, energetska tranzicija ne predstavlja samo zaokret u načinu proizvodnje električne energije, već i zaokret u načinu na koji energiju koristimo i kakav odnos imamo prema prirodi koja nas okružuje. Oko nas je plavetnilo mora, iznad nas je zlato sunca. Koristeći ih možemo multiplicirati vrijednost i vratiti dobiveno u zajednicu oplemenjujući kvalitetu života na otocima.