Europsko vijeće: Zelena tranzicija treba biti dio europskog fiskalnog odgovora na Covid-19

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Gerd Altmann/Pixabay

Ekonomske posljedice epidemije Covid-19 tek treba utvrditi, ali kako se zakonodavci trude uspostaviti fiskalnu potporu EU-u, postaje jasno da dio Brisela nije spreman ukinuti svoj teško osvojeni Green New Deal. Upravo suprotno. Europsko vijeće pružilo je nadu industriji obnovljivih izvora energije, inzistiranjem da fiskalni odgovor na pandemiju Covid-19 ne napusti svoja načela iz Green New Deala, piše portal pv-magazine.

Budući da su brojne industrije pogođene očajnim mjerama koje su države članice uvele kako bi ograničile širenje koronavirusa, zakonodavci sada moraju odlučivati ​​o prioritetima potpora. Međutim, oni koji drže konce u svojim rukama moraju uzeti u obzir koliko su važne industrije za ključne politike EU-a, poput plana da kontinent postane ugljično neutralan do 2050. godine.

Unatoč molbama partnera Green New Deala u Poljskoj i Češkoj da se ublaže vremenski rokovi za projekte, europski dionici (od znanstvenika do industrije i civilnog društva) inzistiraju na tome da plan za emisije ugljika može pomoći u oporavku od koronavirusa i ekonomske pustoši koju će pandemija ostaviti.

Vijeće je pozvalo na pripreme mjera potrebnih za normalan rad naših društava i gospodarstava, integrirajući u njih, između ostalog, i zeleni prijelaz te digitalnu transformaciju, što će svakako zahtijevati sveobuhvatne planove i neviđena ulaganja.

„Odluka Europskog vijeća da zelenu tranziciju uključi kao ključni element europskog paketa potpora za borbu protiv pandemije, pametna je i dugoročno dobra. Solarna energija, kao najintenzivnija i najjeftinija tehnologija koja se i lako implementirana, može igrati važnu ulogu u tom pogledu. S našim članovima usko surađujemo na iznošenju konkretnih prijedloga s ciljem ublažavanja učinaka virusa na europski solarni sektor i povećanja novih ulaganja“, smatra Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica industrijskog tijela SolarPower Europe.

Vijeće je naglasilo da bi Europska investicijska banka (EIB) mogla preuzeti središnju ulogu u mobiliziranju resursa za mala i srednja poduzeća. Već je predložena inicijativa od 37 milijardi eura pomoći u borbi protiv pandemije koju je Vijeće odobrilo u svojoj posljednjoj komunikaciji.

Ideja kombiniranja ekonomskih poticaja sa zaštitom klime nije nova. Od financijske krize 2008. godine, vlade su usmjerile značajne dijelove paketa poticajnih sredstava za smanjenje emisije stakleničkih plinova i veće korištenje obnovljive energije. Prema podacima Međunarodne organizacije rada, krajem 2009. godine oko 16,3 posto fiskalnih mjera – 521 milijardi dolara – dodijeljeno je zelenim stimulacijskim paketima.