Kakve su nove mogućnosti ulaganja u OIE? Kako na to utječu zakonske promjene? Koji je značaj nedavno predstavljenih stručnih studija čiju je izradu inicirao OIEH, a financirala Europska banka za obnovu i razvoj? Na koje načine OIEH djeluje u provođenju energetske tranzicije i s kim pri tome surađuje? Kako motivirati građane i lokalne zajednice da se uključe? O tome je s direktoricom OIEH, Majom Pokrovac, jučer razgovarala urednica emisije Eko radar na prvom programu Hrvatskog radija.
O stručnim studijama
Prije tri tjedna u Hrvatskom državnom arhivu javnosti su predstavljeni Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te Akcijski plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Dvije su to stručne studije čiju je izradu inicirao OIEH, a financirala Europska banka za obnovu i razvoj. Njihova je vrijednost za energetski sektor velika jer u Hrvatskoj do sada nismo imali sve potrebne informacije o OIE na jednom mjestu. Vodič je praktičan alat za one koji su zainteresirani ulagati u OIE jer će u njemu naći sve informacije o procedurama, potrebnim dozvolama i koracima koje moraju proći. Akcijski plan donosi prijedloge i rješenja kako unaprijediti elektroenergetsku mrežu i omogućiti što kvalitetnije priključivanje OIE u sustav. Vrijednost studija je i u tome što su rezultat suradnje akademske zajednice i privatnog sektora. To je u Hrvatskoj rijetkost, naročito u energetici. Ovakvo povezivanje je ključno. Radili smo sinergijski, onako kako svi zajedno vidimo što je najbolje napraviti za uspješnu energetsku tranziciju u Hrvatskoj.
O zakonskim promjenama
Važno je istaknuti dva zakona koje je Vlada RH u prošloj godini donijela – Zakon o tržištu električne energije i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Njima se otvaraju nove mogućnosti i poslovni modeli koji postoje u drugim zemljama EU kao što su agregiranje, energetske zajednice, zatvoreni distribucijski sustavi. Znatno se skraćuje trajanje procedura za razvoj OIE projekata. Nakon usvojenog zakonskog okvira sad slijede rokovi za donošenje podzakonskih akata. Prijašnja situacija je bila takva da godinama nakon donošenja zakona nije bilo provedbenih akata no ovaj put postoje jasni rokovi za njihovo donošenje. Još jedna novost na koju se dugo čekalo vezana je uz financiranje OIE projekata. Do prije nekoliko godina Hrvatska je imala feed in sustav poticaja, a prije mjesec dana dobila je odobrenje EK za državne potpore koje će se davati kroz oblik tržišne premije. Očekuje se da će taj premijski sustav biti uskoro otvoren što znači milijardu eura novih investicija koje su godinama čekale. Još je jedna ključna promjena unutar zakonskog okvira, a odnosi se na redoslijed procedura. Energetsko odobrenje, koje je prije bilo zadnje u nizu dozvola, sad je na prvom mjestu čime resorno ministarstvo pokazuje želju za boljim upravljanjem procesima. Investitori će iskazivati interes za područje na kojem žele graditi OIE projekt i to će biti na javnom natječaju. Cijeli taj proces postaje transparentniji, predvidljiviji i kraći. On još uvijek nije idealan, ali donosi ključne promjene. Važno je motivirati građane i lokalne zajednice da se uključe u razvoj OIE projekata i iskoriste sve mogućnosti koje zakoni sada nude.
Kako motivirati građane i jedinice lokalne samouprave?
OIEH to radi tako da organizira svoje događaje u suradnji s lokalnim zajednicama. Sve ih uvijek radimo s partnerima u kojima vidimo dodanu vrijednost. Npr. za konferenciju DANI SUNCA nam je partner bio Pokret otoka jer na otocima je ogroman potencijal za solare i želimo motivirati otočane. Partner nam je i hrvatska nacionalna udruga za e-mobilnost Strujni krug s kojom radimo na temi elektromobilnosti. U tu temu uključili smo i hrvatske tvrtke, želimo otvoriti prilike za nove poslovne modele. Elektromobilnost je važna za turizam, ali i za građane. Važni su punjači za električna vozila na autocestama, ali i punjači u stupovima javne rasvjete na parkingu. Udruženje djeluje već pet godina i stekli smo mnogo znanja. Članovi smo WindEurope i SolarPower Europe. Interes nam je dobrobit koju zelena energija može donijeti građanima i cjelokupnom gospodarstvu. Trošak električne energije koju građani, obrtnici, poduetnici proizvode na vlastitom krovu je znatno manji nego kad električnju energiju plaćaju na tržištu. Zakoni omogućavaju takvu proizvodnju, a postoje i načini financiranja takvih projekata. Energetika nije bauk, ona je jednostavna i životna. Energiju trošimo svaki dan, možemo je i proizvoditi.
Koji su oblici OIE najprihvatljiviji?
Hrvatska ima potencijal za sve oblike OIE. Vjetar i sunce u Dalmaciji, no sunce i u Slavoniji gdje je i bioplin. Pozicija bioplina je jako zanemarena, a on je snažna poveznica poljoprivrede i proizvodnje električne energije iz domaćih izvora. Sve se više govori o povećanju cijena energenata, a zamislite da u našoj plinskoj mreži u budućnosti može biti bioplin koji se proizvodi u Hrvatskoj. To bi automatski utjecalo na cijenu, mogla bi biti niža. Započeli smo suradnju s proizvođačima bioplina i cilj nam je valorizirati njihov velik potencijal u energetskom, ali i poljoprivrednom sektoru. Od svih oblika OIE solari su najlakši jer ih mogu imati i građani, i poduzetnici, i turistički iznajmljivači. No, u Hrvatskoj ima prostora za sve oblike OIE. Svi zajedno trebamo raditi na konkretnim rješenjima, a manje na katastrofičnim najavama koje znamo vidjeti u medijima. Hrvatska je mala i izuzetno bogata resursima. Stalno se govori o potencijalima, ali ih nedovoljno koristimo. Jako je velik interes mladih ljudi koji nam se javljaju i žele raditi u OIE sektoru. Osjećaju ga pozitivnim, žele živjeti u zdravom okolišu uz čisti zrak, čisto more i domaću energiju.
Planovi za ovu godinu
Ključni ovogodišnji događaj nam je konferencija DANI DOBROG VJETRA koja će biti početkom lipnja. Na nju uvijek dolazi veliki broj stručnjaka iz Hrvatske, regije i Europe. Uz njih su tu uvijek i gospodarstvenici, energetske institucije i donositelji javnih politika. To je susret na kojem se događaju promjene i pomiču granice u energetici. Osim ove konferencije imat ćemo i edukativne radionice i predavanja. Uz strateška partnerstva sa Strujnim krugom i Pokretom otoka nastavljamo i suradnju s EBRD koja je odlučila podržati naše dvije nove inicijative. Jedna je na temu povezivanja poljoprivrede i zelene energetike, bit će to stručna studija o agrosolarima. Europske zemlje zbog klimatskih promjena imaju velike suše tijekom ljetnih mjeseci čime je ugrožena proizvodnja nekih kultura, a tako je i kod nas. Mnoge zemlje istražuju dobrobiti agrosolara i EBRD nas podržava u tome da vidimo na koji način se to u Hrvatskoj može napraviti. Na tome ćemo surađivati s Agronomskim fakultetima iz Zagreba, Splita i Osijeka. Druga studija koju ćemo raditi bit će na temu plutajućih elektrana, a surađivat ćemo s Agencijom za ugljikovodike, FSB-om i Pokretom otoka. Cilj nam je u studijama nuditi konkretna rješenja. Ono što u ovoj godini želimo jest više edukacije za medije kako bi dobili sve informacije i bolje razumijevanje OIE tema. Pojedini novinari sustavno prate OIE sektor, Eko radar je emisija koja to čini. Vjerujemo da bi o tome i drugi mogli pisati ili raditi emisije i reportaže. Mediji su ključni jer gađani ih prate. Kad u medijima budu dobivali više informacija o OIE i oni će se ohrabriti da na svom krovu imaju proizvodnju energije za svoje potrebe.
