Hrvatska kao i ostatak Europe u zimu 2022. ulazi s mnogo neizvjesnosti i strepnje od rastućih troškova energije. Iako je listopad bio iznadprosječno topao mjesec, hladniji dani u studenom donijeli su i povećanu potrošnju energenata. Kako se ta potrošnja odrazila na elektroenergetska kretanja u Hrvatskoj te koliko smo energije proizveli, a koliko uvezli tema je ovog izvješća. Podaci dostupni na stranicama HEP, HOPS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX korišteni su pri izradi analize o elektroenergetskim prilikama u Republici Hrvatskoj za mjesec studeni koju je napravio dipl. ing. Marko Lovrić.
Potrošnja električne energije u studenom ove godine je iznosila 1.428 GWh i manja je za 116 GWh u odnosu na isti mjesec prošle godine kao posljedica toplijeg vremena u 2022.godini.
Prosječna satna cijena električne energije u studenom iznosila je 222,48 €/MWh i veća je za 6,65 €/MWh u odnosu na studeni lani. Krajem mjeseca kod vršnog opterećenja sustava cijene su prelazile granicu od 500 €/MWh.
Prosječna je cijena električne energije u prvih jedanaest mjeseci ove godine iznosila 274,55 €/MWh i veća je za 172,50 €/MWh u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je povećanje od 269 %.
Studeni je donio povećanje dnevne potrošnje i vršnog opterećenja ponajviše zbog dolaska hladnijeg vremena i početka sezone grijana. A kako je zbog slabijeg dotoka vode bila smanjena proizvodnja u hidroelektranama u prvoj polovici studenog, bilo je potrebno povećati proizvodnju termoelektrana na plin te kupovati energiju na tržištu. No to se promijenilo u drugoj polovici mjeseca kad je zbog učestalih kiša i jačeg dotoka vode povećana proizvodnja u hidroelektranama. Istovremeno je ostvarena i veća proizvodnja iz vjetroelektrana. Nuklearna elektrana Krško nakon dovršenja godišnjeg remonta radi punom snagom.
Struktura raspoložive električne energije u studenom iznosila je 1.427 629 MWh, a najveći udio su proizvele hidroelektrane 28.94%, iza njih su termoelektrane na plin s udjelom od 19,68% i vjetroelektrane s udjelom od 16.18%. Zbog veće proizvodnje hidroelektrana i vjetroelektrana, ostvaren je mali uvoz električne energije u studenom od 51 GWh, dok smo u razdoblju od jedanaest mjeseci ove godine uvezli 2.303 GWh električne energije.
U prvih jedanaest mjeseci ove godine potrošnja je iznosila 16.809 GWh i manja je za 19 GWh odnosu na isto razdoblje lani.
U strukturi raspoložive električne energije obnovljivi izvori sudjelovali su s 57% te su podmirili potrošnju za 410 sati u mjesecu studenom. U prvih jedanaest mjeseci udio OIE u strukturi raspoložive električne energije iznosi 44%.
Proizvodnja vjetroelektrana u studenom posebno je značajna. Naime, točno u 17 sati 19. studenog hrvatske su vjetroelektrane ostvarile proizvodnju od 2 TWh električne energije. Promatrano je razdoblje od ponoći 1. siječnja 2022. do 17 sati 19. studenog.
Ukupna proizvodnja VE u mjesecu studenom iznosila je 231 GWh, a faktor korištenja snage je bio 32,7%.
U prvih jedanaest mjeseci ove godine vjetroelektrane su proizvele 2.107 GWh električne energije, dok je prosječna proizvodnja u studenome iznosila 320,8 MWh/h.
Jedino je razvoj obnovljivih izvora energije najsigurniji put ka energetskog samodostatnosti i sigurnosti, poruke su Europske komisije. Visoke cijene energije primorale su Hrvatsku i ostatak Europe da ubrza njihov razvoj, no on se ne događa preko noći. Postojeći OIE kapaciteti nisu dostatni za zadovoljavanje energetskih potreba Hrvatske i treba ubrzati razvoj novih projekata. Kako će zima u narednom razdoblju utjecati na našu potrošnju tek nam preostaje vidjeti.
