EBRD i HNB udružuju snage u zelenom financiranju

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Foto: Unsplash

Financijski sektor ima vitalnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena mobiliziranjem financiranja i procjenom klimatskog rizika, izjavile su na online skupu “The Role of Banks in Greening Our Economies” u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), održanom 29. travnja 2021.

“Središnje banke moraju razumjeti rizike povezane s klimatskim promjenama i kanale preko kojih ti rizici mogu utjecati na ostvarenje njihovih glavnih ciljeva. Istodobno moraju osigurati da sudionici u financijskom sustavu budu jednako svjesni tih rizika”, naglasio je guverner Boris Vujčić te dodao da banke i ostale financijske institucije trebaju klimatske rizike ugraditi u svoje poslovne strategije i učiniti poslovanje otpornijim na prijetnje povezane s klimatskim promjenama.

Govoreći o ulozi središnjih banaka, Vujčić je istaknuo da od središnjih banaka ne bi trebalo očekivati da budu predvodnice u borbi protiv klimatskih promjena s obzirom na to da su njihovi instrumenti manje učinkoviti za ispunjavanje te zadaće od instrumenata koji su na raspolaganju državi. Osim toga, ako bi morale birati između održavanja stabilnosti cijena i/ili financijske stabilnosti i borbe protiv klimatskih promjena, istaknuo je guverner, središnje bi banke, u skladu sa svojom zakonskom obvezom, morale dati prednost stabilnosti cijena i financijskoj stabilnosti kao svojim osnovnim ciljevima.

Francis Malige, glavni direktor Financijskih institucija EBRD-a, objasnio je da su pod utjecajem pandemije bolesti Covid-19 zelena ulaganja postala neophodna, a ne samo poželjna: “Poduzeća si jednostavno ne mogu dopustiti da se izlože nepotrebnom riziku ili da donesu odluke o neodrživim ulaganjima.Multinacionalne razvojne banke poput EBRD-a u dobrom su položaju da daju važan doprinos. Možemo podržati naše partnere u oblikovanju i provedbi ove tranzicije u zeleno gospodarstvo”, rekao je Malige.

EBRD i HNB se slažu da poslovne strategije moraju uzeti u obzir klimatske rizike kako bi poduzeća postala robusnija i otpornija na klimatske promjene. Malige je istaknuo da veća pažnja na klimatske rizike i njihov utjecaj na ulaganja mora biti dio zdrave bankarske prakse. “Jasnijim razumijevanjem klimatskih izazova postaje mnogo lakše prepoznati mogućnosti ulaganja”, poručio je Malige.

Frank Elderson, potpredsjednik ESB-ova Nadzornog odbora, istaknuo je da klimatske promjene stvaraju znatne rizike za banke: “Našim nadzornim djelovanjem te kao dio međunarodnih mreža potičemo banke da adekvatno i proaktivno uzimaju u obzir klimatske promjene pri upravljanju rizicima, odabiru članova svojih odbora i oblikovanju stresnih scenarija”, dodao je Elderson u svom govoru.

HNB je proveo istraživanje među hrvatskim bankama o rizicima održivosti s naglaskom na klimatskim i okolišnim rizicima kako bi dobila uvid u to jesu li kreditne institucije u Hrvatskoj upoznate s okolišnim i klimatskim rizicima, uzimaju li u obzir te rizike i upravljaju li njima i na koji način. Rezultati pokazuju da su banke svjesne rizika, ali podcjenjuju svoju izloženost prema njima, a istodobno u nekoj mjeri precjenjuju prilike koje proizlaze iz tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu. Banke također očekuju smjernice i podršku regulatora u prilagođavanju svog poslovanja, priopćio je HNB.

Banke moraju biti svjesne da će podupiranje prelaska na otporno gospodarstvo s niskom emisijom stakleničkih plinova biti značajan dio njihova poslovanja, složili su se sudionici panel-rasprave o zelenom financiranju kao poticaju održivom rastu. Uz moderatoricu Sandru Švaljek, zamjenicu guvernera HNB-a, Alberto Postigo, viši specijalist za kreditni rizik, Moody’s, Andrea Pavlović, članica uprave, Privredna banka Zagreb, Ian Smith, pomoćnik direktora, voditelj Intermediated Green Finance and Policy, EBRD, te Ian Cochran, Climate Action in Financial Institutions, raspravljali su o načinu na koji regulatori i banke mogu u svoje poslovanje uključiti klimatska i okolišna pitanja te rizike povezane s njima te zaključili da rezultati upitnika koji je proveo HNB pokazuju da hrvatske banke na ovom području ne zaostaju za bankama u Europi.

Maroje Lang, glavni savjetnik u Sektoru istraživanja HNB-a, rekao je na kraju konferencije kako je definiranje problema važno, odnosno deklariranje klimatskih promjena kao izvora financijskih rizika tek je prvi korak prema uključivanju središnjih banaka u projekt poticanja zelenog gospodarstva. “Međutim, tek trebamo pronaći modele putem kojih će centralne banke i komercijalne banke pristupiti kreditiranju gospodarstva tako da se smanje financijski rizici vezani za klimatske promjene“, ustvrdio je Lang.

Nakon konferencije zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek istaknula je kako konferencija i istraživanje koje je predstavljeno tijekom konferencije pokazuju opredijeljenost HNB-a da potakne banke da pridonesu ozelenjivanju gospodarstva. “U gospodarskoj strukturi Hrvatske znatan udio imaju gospodarski sektori koji se mogu smatrati ranjivim na fizičke i tranzicijske klimatske rizike, a izloženosti prema tim sektorima imaju razmjerno visok udio u ukupnoj izloženosti banaka. Stoga postoji objektivna nužnost da banke identificiraju i analiziraju rizike povezane s izloženošću prema poduzećima koja pripadaju tim sektorima. Osim toga, postoji i prostor za povećanje ponude njihovih zelenih proizvoda koji ne samo da su manje rizični za banke, nego i doprinose ukupnom gospodarskom rastu“, istaknula je zamjenica guvernera.