Analiza stanja i kretanja sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Ilustracija/Pixabay

Novi broj publikacije Sektorske analize donosi analizu stanja i kretanja u sektoru Energetike: obnovljivi izvori energije. S 2020. godinom završava se desetogodišnje razdoblje za ispunjenje obvezujućih zajedničkih i nacionalnih ciljeva iz politike smanjenja emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora, a koji već imaju definirani nastavak do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu. Nakon analize glavnih pokazatelja sektora obnovljivih izvora energije Hrvatske u kontekstu Europske unije, autorica Biljana Kulišić daje pregled razvoja tržišta električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj. U posebnom dijelu publikacije autorica Ivana Rašić analizira poslovanje vodećih trgovačkih društava energetskog sektora u Hrvatskoj.

Glavni sektorski pokazatelji

Posljednje izvješće Eurostata navodi da je 2019. godine energija iz obnovljvih izvora imala udio od 19,73 posto energije potrošene u Europskoj uniji, što je značajan porast u usporedbi s 2004. godinom kada je taj udio iznosio 8,53 posto. Ukupno 14 od 27 zemalja članica je u 2019. godini ostvarilo ispunjenje cilja: Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Švedska. Najveće udjele energije iz OI imaju Švedska (56,4 posto), Finska (43,1 posto), Latvija (41 posto), Danska (37,2 posto) i Austrija (33,6 posto). S druge strane, najmanje udjele energije iz obnovljivih izvora imaju Luksemburg (7,1 posto), Malta (8,5 posto) i Nizozemska (8,8 posto).

Udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj bruto finalnoj potrošnji energije u odnosu na početnu godinu i pojedinačni nacionalni cilj, u postocima po zemljama članicama Europske unije za 2019. godinu/Izvor: Sektorske analize

U 2019. godini Hrvatska je imala 27,47 posto energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji, od čega je udio električne energije iznosio 49,7 posto, a grijanja i hlađenja 36,8 posto. Istovremeno je ostvaren međugodišnji porast udjela za 0,4 postotna boda, koji se može pripisati porastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i korištenja energije iz obnovljivih izvora u prometu.

Udjeli energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji u Hrvatskoj (2004. – 2018.) te podsektorski udjeli/ Izvor: Sektorske analize

U Hrvatskoj su u strukturi proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora najveći udio od 74 posto imale vodne snage koje uključuju i proizvodnju električne energije iz velikih hidroelektrana. Zatim slijedi energija iz vjetra s 15 posto udjela te energija iz biomase s pet posto kao treći pojedinačni najznačajniji izvor električne energije iz obnovljivih izvora. Biomasa se promatra kao obnovljivo gorivo koje može biti u krutom (ogrjevno drvo, sječka, peleti, briketi…), plinovitom (plinovi iz anaerobne fermentacije – bioplin, biometan te plinovi iz termičkih procesa) ili tekućem (biodizel, bioetanol i ostala tekuća biogoriva koja se koriste u prometu) obliku. Električna energija iz krutih biogoriva (poglavito drvna sječka i drvni ostatak) činila je 5,1 posto ukupne proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, dok je električna energija iz bioplina prikazana zbirno s ostalim obnovljivim izvorim a energije sudjelovala s 3,6 posto.

Struktura proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, 2019. (u ktoe)/ Izvor: Sektorske analize

U odnosu na 2018. godinu svi izvori električne energije iz obnovljivih izvora bilježe porast u 2019. godini, s izuzećem energije voda čija se proizvodnja smanjila za dva postotna boda. Nova postrojenja proizvodnje električne energije iz krutih biogoriva povećala su u 2019. godini proizvodnju za 52 postotna boda, a iz energije Sunca za 11 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja električne energije iz vjetra porasla je za šest postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.

Razvoj tržišta električne energije iz obnovljivih izvora

Od početka uspostave sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije u RH (srpanj 2007. godine) do kraja 2019. godine na snazi je bilo 1.374 ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja na obnovljve izvore energije ukupne instalirane snage 950 MW, u kojima je proizvedeno 2.332 GWh električne energije. Instalirana snaga postrojenja povećala se u odnosu na 2018. godinu za 13 postotnih bodova. Do listopada 2020. godine u sustavu poticanja je bilo 1.350 postrojenja, što je međugodišnji pad od 2 posto.

U odnosu na 2018. godinu, tijekom 2019. godine isteklo je ili raskinuto 10 ugovora veličine 6,3 MW (četiri ugovora za elektrane na krutu biomasu i četiri ugovora za elektrane na bioplin te dva ugovora za sunčane elektrane). Tijekom uspostave sustava poticanja došlo je do tri izmjene tarifnog sustava, odnosno visine ugovorene otkupne cijene za isporučenu električnu energiju te metodologije obračuna. Tako se 66 posto sklopljenih ugovora odnosi na Tarifni sustav iz 2012. godine, 19 posto na Tarifni sustav iz 2013., a svega 13 posto ugovora na početni Tarifni sustav iz 2007. godine.

Elektrane na OIE u sklopu sustava otkupa električne energije do 2019. godine/ Izvor: Sektorske analize

U strukturi elektrana u sustavu poticanja u 2020. (listopad), najveću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ostvaruju vjetroelektrane s 56 posto, a slijede ih elektrane na krutu biomasu s 22 posto i elektrane na bioplin s 15 posto. Kod ostvarene proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u listopadu 2020. godine udjeli su bili: vjetroelektrane 78 posto, elektrane na biomasu devet posto, sunčane elektrane šest posto, a elektrane na bioplin pet posto. Od 2019. godine prvi put se bilježi proizvodnja električne energije iz geotermalnog izvora (10 MW) i udio njezine energije iznosi jedan posto.

Struktura proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do listopada 2020. godine (u GWh)/Izvor: Sektorske analize

Najviše poticaja u 2019. godini isplaćeno je za električnu energiju iz vjetroelektrana (46 posto), a slijede ih elektrane na krutu biomasu (24 posto) te elektrane na bioplin (19 posto). U 2019. godini, u isplati poticaja na proizvedenu električnu energiju iz obnovljivih izvora prema tehnologiji najveći su međugodišnji porast od 54 posto ostvarile elektrane na biomasu. Hidroelektrane su povećale iznos isplaćenog poticaja za 17 posto, elektrane na bioplin za devet posto, vjetroelektrane za osam posto, a sunčane elektrane za četiri posto. Zbirno, isplaćena poticajna sredstva za proizvedenu električnu energiju iz obnovljivih izvora su porasla za 22 posto u odnosu na 2018. godinu.

Vodeće tvrtke

Unutar industrije vađenja nafte i prirodnog plina najveći poslovni subjekt u 2019. godini bila je Ina, koja je s ukupnim prihodima u iznosu od 21,6 milijardi kuna u 2019. godini ostvarila 98,9 posto ukupnih prihoda ove djelatnosti. Ukupni prihodi deset vodećih tvrtki u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u 2019. godini bili su 0,3 posto veći nego u 2018. godini.

Makroekonomski pregled

Bruto domaći proizvod je u dva uzastopna kvartala 2020., drugom i trećem, zabilježio pad na godišnjoj razini, čime je hrvatsko gospodarstvo ušlo u recesiju. Nakon što je u prvom tromjesečju prošle godine BDP bio veći za 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u drugom je tromjesječju zabilježio međugodišnji pad od 15,4 posto, a u trećem tromjesečju 10 posto. S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije u zemlji i ponovno uvođenje rigoroznijih protuepidemijskih mjera krajem studenog prošle godine, nastavak negativnih trendova očekuje se i u posljednjem tromjesečju 2020. godine.

Prema službenim prognozama kretanja hrvatskog gospodarstva za 2020. godinu, predviđa se pad BDP-a na godišnjoj razini u rasponu od 8 do 9,6 posto. Najoptimističnija je pritom Vlada RH koja u svojim smjernicama za ovu godinu predviđa pad BDP-a od 8 posto, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prognozira pad hrvatskog gospodarstva od 8,5 posto, dok bi prema prognozama glavnih ekonomista četiriju najvećih banaka u Hrvatskoj pad BDP-a iznosio 9,2 posto. Europska komisija predviđa da će BDP u Hrvatskoj 2020. godine pasti za 9,6 posto, dok je za iduću godinu prognoziran rast od 5,7 posto, tako da bi se pretkrizna razina BDP-a dosegnula 2022. godine.