Sve je manje iskoristivih zemljišnih površina za proizvodnju hrane, a sve veći rast porast populacije koju treba nahraniti. Zbog učestalih suša, poplava i oluja proizvodnja hrane je iz godine u godinu sve ugroženija i sve skuplja. Posljednjih desetljeća svjedočimo uništenim usjevima, osiromašenoj kvaliteti tla i narušenim ciklusima rasta biljaka. No to je tek početak, upozoravaju znanstvenici.
I potrošači postaju svjesni posljedica klimatskih promjena te sve više zahtijevaju da se proizvodnja hrane okrene ekološki održivim praksama i korištenju obnovljivih izvora energije. No tehnološki i civilizacijski korak prelaska na obnovljive izvore također zahtijeva zauzimanje značajnih površina. Ipak, postoji jedinstven način koji spaja poljoprivrednu i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Sagledamo li kontekst sigurnosti proizvodnje hrane, dvostruki se oblici korištenja poljoprivrednih površina pojavljuju kao optimalno rješenje. Naime, istovremenom uporabom zemljišta za poljoprivrednu i proizvodnju solarne energije moguće je učinkovitije iskoristiti poljoprivredne površine, a da se pritom ne žrtvuje produktivnost poljoprivredne proizvodnje.
Jedan od sustava koji to može omogućiti je agrosolar.
Ovaj novi i inovativni koncept optimizira učinkovitost korištenja zemljišta, a zahvaljujući svojoj fleksibilnoj naravi prilagodljiv je različitim poljoprivrednim sustavima, kulturama i lokacijama.
Kako izmjeriti ekonomsku učinkovitost agrosolara?
Prije uvođenja agrosolara u poljoprivrednu proizvodnju ključno je razumijevanje njegove ekonomske isplativosti i potencijala, što zahtijeva analizu specifičnih karakteristika svakog poljoprivrednog sustava, uključujući i potencijalne kompromise. Bez obzira na to hoće li se agrosolar uvoditi na veliki poljoprivredni kompleks ili na malu farmu, za svaki od ovih sustava je potrebno napraviti analizu koja uključuje i aspekt ekonomske učinkovitosti.
No, na koji način je izmjeriti?
Jedan način je putem formule za izračun LER-a (pokazatelja iskoristivosti zemljišta, engl. Land Equivalent Ratio), koja izgleda ovako:
„Agro“ se odnosi na količinu hrane koju možemo proizvesti na zemljištu, dok se „OIE“ odnosi na količinu električne energije koju možemo proizvesti. „Dvojno korištenje“ se odnosi na agrosolarne sustave, dok se „jednostruko korištenje“ odnosi na tradicionalne sustave koji koriste zemljište samo za proizvodnju hrane. Uz pomoć ovog modela možemo usporediti koliko učinkovito koristimo zemljište u dvostrukim sustavima u odnosu na tradicionalne sustave. Ako je LER veći od 1, to znači da dvostruki sustav koristi zemljište učinkovitije od tradicionalnog.
Kada govorimo o ekonomskoj održivosti, nužno je uzeti u obzir i potencijal za stvaranje dobiti. Indeks dobiti (ID) jedan je od načina za kvantificiranje prednosti dvojnog korištenja zemljišta u usporedbi s tradicionalnim pristupom. On izračunava omjer profita ostvarenog dvojnim korištenjem i profita ostvarenog jednostrukim korištenjem. Formulu za izračun Indeksa dobiti (ID) možemo napraviti analogno LER-u, samo što umjesto količine proizvodnje uključujemo prihode od prodaje poljoprivrednih proizvoda i električne energije.
Korištenje agrosolara, odnosno dvojne uporabe poljoprivrednog zemljišta, može znatno smanjiti ukupnu potrošnju energije i troškove poljoprivrednog gospodarstva i osigurati im veću energetsku neovisnost. Troškovne uštede rezultiraju povećanjem neto dobiti gospodarstva uz neometanu poljoprivrednu proizvodnju. Uzevši u obzir cijenu električne energije i mogućnosti za prodaju viška energije, agrosolarni sustavi mogu ostvariti i značajan dodatni prihod vlasnicima poljoprivrednih gospodarstva.
Važno je još jednom naglasiti kako uvođenjem ovih sustava nije u pitanju izbor između proizvodnje hrane i obnovljive energije. Štoviše, imamo povijesnu priliku integrirati ih, stvarajući sustave koji su i ekonomski i ekološki održivi.
Agrosolari predstavljaju uzbudljiv korak naprijed i donose revoluciju poljoprivrednim gospodarstvima, omogućavajući im da optimiziraju korištenje poljoprivrednih površina, očuvaju svoje nasade od vremenskih neprilika, proizvode obnovljivu energiju, zadovolje svoje energetske potrebe te diversificiraju poslovanje, doprinoseći tako sigurnoj proizvodnji hrane i zelenijoj budućnosti za generacije koje dolaze.
Više o ovoj temi moći ćete pročitati u Studiji o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj koju će OIEH predstaviti 6. rujna 2023.
